Cijene nafte na svjetskim tržištima bilježe snažne oscilacije uslijed eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Nakon jutarnjeg pada, izazvanog vijestima o dogovoru Iraka i Turske o nastavku izvoza, uslijedio je nagli rast cijena poslije izvještaja o napadu na iransko plinsko polje Južni Pars. Tržišta ostaju pod pritiskom neizvjesnosti zbog poremećaja u Hormuškom moreuzu, ključnoj ruti za transport nafte, piše The Guardian.
Napad na plinsko polje podigao cijene
Cijena nafte približila se danas nivou od 110 dolara po barelu, dok su porasle i cijene plina, nakon što je Iran objavio da je američko-izraelski zračni napad pogodio njegovu plinsku infrastrukturu. Riječ je o prvom napadu na iransku proizvodnju fosilnih goriva od početka rata.
Iranski državni mediji izvijestili su da su u srijedu pogođena plinska postrojenja na ogromnom polju Južni Pars, kojim Iran upravlja zajedno s Katarom. Zbog napada ugašeno je više petrokemijskih postrojenja kako bi se spriječilo širenje požara.
Kao odgovor, Iranska revolucionarna garda zaprijetila je napadima na energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, dodatno pojačavajući zabrinutost tržišta oko opskrbe naftom i plinom iz regije.
Međunarodna referentna cijena nafte Brent porasla je za oko 5 posto, na 108,60 dolara po barelu, dok je cijena evropskog plina skočila za više od 7,5 posto, na preko 55,50 eura po megavatsatu.
Katar je osudio napad.
- Napad na energetsku infrastrukturu predstavlja prijetnju globalnoj energetskoj sigurnosti, kao i narodima regije i okolišu - izjavio je portparol katarske vlade Madžid al-Ansari (Majid al-Ansari).
- Izraelsko ciljanje postrojenja povezanih s iranskim poljem Južni Pars opasan je i neodgovoran korak usred trenutne vojne eskalacije u regiji - dodao je.
SAD privremeno ublažava zakon
U pokušaju da ublaži rast cijena energenata, američka administracija privremeno je suspendovala protekcionističku zabranu prijevoza tereta između američkih luka za brodove pod stranom zastavom. Bijela kuća odobrila je 60-dnevno izuzeće od Džounsovog zakona (Jones Act), koji nalaže da se roba između američkih luka mora prevoziti brodovima izgrađenim, u vlasništvu i pod upravom Sjedinjenih Američkih Država.
Taj potez "omogućit će da ključni resursi poput nafte, prirodnog plina, đubriva i uglja nesmetano pristižu u američke luke tokom šezdeset dana", izjavila je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit (Karoline Leavitt).
Upozorenje iz Kanade
Centralna banka Kanade upozorila je da će domaći ekonomski rast kratkoročno biti slabiji od očekivanog zbog rata na Bliskom istoku. Banka je zadržala kamatne stope nepromijenjenima, ističući da je sukob povećao nestabilnost globalnih cijena energije i finansijskih tržišta te "povećao rizike za globalnu ekonomiju".
U saopćenju se navodi da bi, osim poremećaja u snabdijevanju energijom, uska grla u transportu zbog zatvaranja Hormuškog moreuza mogla utjecati i na opskrbu drugim sirovinama, uključujući đubriva. Zaključeno je da su, uprkos rastu inflacije, rizici za ekonomski rast ipak izraženiji.
Irački izvoz preko Turske
Ranije tokom dana cijene nafte pale su nakon što je Irak postigao dogovor s Turskom o nastavku izvoza preko njenog teritorija, uključujući transport nafte kroz Kurdistan. Izvoz sirove nafte iz polja Kirkuk prema turskoj luci Džejhan je obnovljen, čime je uspostavljena alternativna ruta Hormuškom moreuzu.
Ipak, Bloomberg navodi da će preusmjeravanje dijela iračke nafte samo djelimično ublažiti zabrinutost oko opskrbe. Proizvodnja nafte u Iraku pala je na oko 1,4 miliona barela dnevno, što je približno trećina nivoa prije zatvaranja moreuza.
Viša analitičarka u Swissquoteu Ipek Ozkaradeškaja (Ipek Ozkardeskaya) upozorava:
- Regija se reorganizira, pripremajući se za mogućnost dugotrajnog sukoba. Potpuna obnova izvoza nafte potrajat će, a uskoro bismo mogli vidjeti nestašice na tržištu, što će vjerovatno održavati pritisak na rast cijena.
- Ipak, kako se tokovi prilagođavaju alternativnim rutama, početni skok cijena s početka rata mogao bi se ublažiti.
Inflacija u SAD-u iznad očekivanja
Veleprodajna inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama neočekivano je porasla. Indeks proizvođačkih cijena (PPI) u februaru je skočio za 0,7 posto, što je najviši nivo od prošlog jula, iako su ekonomisti očekivali pad na 0,3 posto.
Na godišnjem nivou PPI je porastao za 3,4 posto, što predstavlja najveći rast u godinu dana. To ukazuje da bi američkoj centralnoj banci moglo biti teže uskoro smanjiti kamatne stope, posebno jer su inflatorni pritisci rasli i prije nego što je rat u Iranu dodatno povećao cijene goriva.
Posljedice za tržišta i građane
Zbog vijesti o napadu na Iran, evropske berze su u padu. Britanski FTSE 100 oslabio je za 0,67 posto, dok je njemački DAX pao za 0,4 posto. S druge strane, azijska tržišta ranije su zabilježila rast – japanski Nikkei porastao je za 2,8 posto, a južnokorejski KOSPI za 5,7 posto.
Sukob se odrazio i na američko tržište nekretnina. Hipotekarne kamate prošle sedmice porasle su na najviši nivo od kraja prošle godine, što je smanjilo potražnju za novim kreditima za 10,9 posto. Sličan trend zabilježen je i u Velikoj Britaniji, gdje ponude kredita s kamatom ispod 4 posto nestaju s tržišta.
Mjere štednje energije u Aziji
Širom jugoistočne Azije vlasti hitno uvode mjere štednje energije kako bi ublažile rast troškova. Na Tajlandu su voditelji vijesti u programu skinuli sakoe nakon poziva vlade da se smanji korištenje klima-uređaja.
Na Filipinima brojni državni službenici sada rade četiri dana sedmično, dok su u Vijetnamu vlasti pozvale poslodavce da omoguće rad od kuće.
Međunarodna agencija za energiju ocijenila je trenutnu situaciju kao najveći poremećaj opskrbe u historiji globalnog tržišta nafte.
Foto: X
