Dva mjeseca nakon izbijanja sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, Iran prolazi kroz ozbiljnu promjenu u načinu upravljanja državom.
Kako piše Reuters, sistem više nema jednog dominantnog vjerskog autoriteta, što dodatno utiče na čvrst stav Teherana kada je riječ o mogućem nastavku pregovora s Washingtonom.
Od Islamske revolucije 1979. godine, Iran je funkcionisao kroz model u kojem je vrhovni vođa imao odlučujuću riječ u svim važnim pitanjima.
Međutim, situacija se značajno promijenila nakon što je ajatolah Ali Khamenei ubijen prvog dana rata. Njegov sin Mojtaba imenovan je za nasljednika, ali zbog teških povreda njegova uloga je ograničena.
Prema izvorima bliskim političkom vrhu, Mojtaba formalno ostaje na čelu sistema, ali u praksi uglavnom potvrđuje odluke koje dolaze iz vojnih struktura, prije svega iz Revolucionarne garde.
Ratne okolnosti dovele su do toga da se moć koncentrisala u krugu tvrdolinijaša unutar institucija poput Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti, ureda vrhovnog vođe i same Revolucionarne garde, koja sada ima presudan utjecaj i na političke i na vojne odluke.
"Proces donošenja odluka je spor. Očigledno ne postoji jedinstven centar moći. Nekada im treba i po nekoliko dana da odgovore", rekao je visoki pakistanski zvaničnik uključen u posredovanje između Irana i SAD-a.
Analitičari ističu da ključni problem u pregovorima nije unutrašnje neslaganje u Iranu, već razlika između zahtjeva Washingtona i onoga što Revolucionarna garda smatra prihvatljivim.
U diplomatskim kontaktima s američkom stranom Iran predstavlja ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi, kojem se nedavno pridružio i predsjednik parlamenta Mohammed Baqer Qalibaf, bivši komandant Revolucionarne garde koji ima značajnu ulogu u povezivanju političkog i sigurnosnog aparata.
Na terenu se, međutim, kao centralna figura izdvaja komandant Revolucionarne garde Ahmad Vahidi. Više izvora navodi da upravo on ima ključnu riječ u donošenju odluka, uključujući i trenutke kada je proglašeno primirje.
Mojtaba Khamenei se nakon ranjavanja ne pojavljuje u javnosti, a komunikacija s njim odvija se posredno ili putem ograničenih sigurnih kanala.
Iran je u ponedjeljak dostavio novu inicijativu Washingtonu, koja predviđa fazni pristup pregovorima, uz odgađanje nuklearnog pitanja dok se ne okonča rat i riješe sporovi vezani za pomorski saobraćaj u Perzijskom zaljevu. Sjedinjene Američke Države, s druge strane, insistiraju da se nuklearno pitanje razmatra od samog početka.
"Ni jedna strana zapravo nema stvarnu želju za pregovorima", ocijenio je bivši američki diplomata Alan Eyre, dodajući da obje strane vjeruju da im vrijeme ide u korist.
Prema njegovim riječima, ni Iran ni američki predsjednik Donald Trump trenutno nemaju političkog prostora za ustupke, jer bi to moglo biti protumačeno kao slabost.
Sve ovo ukazuje na dublju promjenu u strukturi vlasti u Iranu, gdje se težište sve više pomjera sa vjerskog na sigurnosni aparat. Iako Mojtaba Khamenei formalno ostaje najviši autoritet, stvarna moć je u rukama onih koji upravljaju ratnim operacijama.
"Došlo je do prelaska sa vjerskog autoriteta na dominaciju sile", rekao je bivši američki pregovarač Aaron David Miller.
Uprkos pritiscima i sankcijama, Iran ni nakon više od dva mjeseca sukoba ne pokazuje znakove unutrašnje destabilizacije ili spremnosti na povlačenje.
Analitičari smatraju da je trenutna strategija iranskog rukovodstva usmjerena na izbjegavanje potpunog rata, očuvanje ključnih poluga utjecaja, posebno kontrole nad Hormuškim moreuzom, te izlazak iz krize sa jačom političkom i vojnom pozicijom.
FOTO: X
