Home

Rimljani su u Ključu napravili grad, u njemu je Bosna pala pod vlast Osmanlija

13 May

Rimljani su u Ključu napravili grad, u njemu je Bosna pala pod vlast Osmanlija

Na visokim i strmim stijenama uz lijevu obalu rijeke Sane smješten je Stari grad Ključ koji predstavlja neprocjenjivo kulturno blago srednjovjekovne bosanske baštine.

Četiri visoke kule uzdignute do neba, zapisao je putopisac Evlija Čelebija kada je prvi put ugledao Ključ na Sani ispod čijih se visokih bedema nalazi duboka provalija. Kada je Čelebija u drugoj polovini 17. stoljeća posjetio Ključ, grad je tada bio sjedište vojvode, janjičarskog serdara, dizdara, kadije i ostalih gradskih službenika čija su sjedišta bila upravo u Starom gradu.

Mjesto je to gdje je kralj Stjepan Tomašević 1463. potražio utočište od osmanske vojske, ali je tu uhvaćen i pogubljen, a Ključ je pao pod vlast Osmanskog carstva do 1878. godine kada na ovo područje dolazi Austro-Ugarska.

Ova srednjovjekovna utvrda imala je izuzetno povoljan prometni položaj jer se nalazila na spoju dviju antičkih magistralnih cesta (Salona – Siscia dolinom Sane i Salona – Servitium preko Pecke) po čijim trasama je vodila i srednjovjekovna komunikacija.

Povoljan prirodni položaj Ključa prepoznali su stari Rimljani koji su u njemu još u antičko doba sagradili grad, a kasnije u srednjem vijeku i utvrdu koja je od 2005. godine zaštićena kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, potvrdili su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Prilikom arheoloških iskopavanja srednjovjekovne utvrde u Ključu pronađeni su antički ostaci rimske utvrde čiji se tačan vremenski period nastanka ne može odrediti.

„Vrijeme nastanka prvih fortifikacija srednjovjekovnoga grada Ključa moglo bi se samo naslutiti. U prvo vrijeme je Ključ bio župski grad srednjovjekovne župe Sanice. Bio je jedan od najstarijih gradova, sagrađen, prema pretpostavci Bojanovskog, tokom 13. stoljeća“, naveli su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

U pisanim dokumentima grad se prvi put spominje u povelji bana Stjepana II Kotromanića 1323. godine kojom su Ključ, odnosno župe Banjica i Vrbanja, pripale moćnoj plemićkoj i feudalnoj porodici Hrvatinićima. Vukosav Hrvatinić bio je ključki knez.

„Pošto su sinovi Hrvatina Stjepanića stupili u vazalni odnos prema banu Stjepanu II Kotromaniću, župa Banica i grad Ključ uključene su u područje bosanske države. Oko 1325. godine, Hrvatin, otac Vukosava Hrvatinića, nosi nadimak Ključki, znači da je grad postojao negdje krajem 13. stoljeća“, rekli su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Dolaskom Osmanlija Ključ i prostor oko njega dobivaju naročito na značaju jer je središte tadašnje države pomjereno u zapadne krajeve, a u Ključu je često boravio kralj i njegova svita zbog čega se Ključ privredno razvija i u njemu dolazi do jačanja trgovine.
Osmanlije su u Ključu imale stalnu posadu s dizdarom sve do 1838. godine, a do 17. stoljeća grad je bio i sjedište kapetana.

Za vrijeme Osmanlija u Starom gradu Ključu sagrađena je i džamija za koju se pretpostavlja da je sagradio izvjesni hadži Osman, a da je nakon toga u njoj radilo osam službenika.

Grad je pod vladavinom Osmanlija bio do dolaska Austro-Ugarske 1878, kada su Ključani pružili snažan otpor austrougarskim okupacijskim trupama.

Kako je utvrda izgrađena u periodu kada je korišteno hladno oružje, vremenom se utvrda mijenjala i prilagođavala upotrebi vatrenog oružja.

„Ruševine grada Ključa sastoje se, arhitektonski gledano, iz tri odvojena kompleksa koji su činili organsku cjelinu, ali nisu bili obuhvaćeni jedinstvenim sustavom perimetralnih zidova. Osnovne značajke srednjovjekovnog grada su izduženost osnove i relativno mala površina branjenoga prostora, ali nešto kompliciraniji sustav fortifikacija“, rekli su iz Komisije za naš portal.

Stari grad Ključ sastoji se od četiri dijela. Na najvišem dijelu grada nalazi se kula Ljubica koja potječe iz 13. stoljeća, a zatim Tabor kule koje su nastale u periodu između 1520. i 1565. godine za vrijeme vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog. Srednjovjekovni grad Ključ na Sani treći je dio utvrde, i posljednji je dio Podgrad.

Iako je većina srednjovjekovnih gradova u Bosni i Hercegovini danas u ruševnom stanju, Stari grad Ključ i danas se drži jako dobro.
Zasluga je to odnosa Krajišnika prema svom kulturno-historijskom naslijeđu u šta smo se uvjerili nakon što smo kontaktirali Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa u Bihaću.

„Zavod redovno obilazi kulturno-historijska naslijeđa u Krajini u zavisnosti od vremenskih prilika. Stari grad u Ključu danas se nalazi u jako dobrom stanju“, rekao je za Radiosarajevo.ba Amir Kadić.

U periodu od 1969. do 1989. godine na Starom gradu su vršena arheološka istraživanja i konzervacija, ali je unatoč dvadesetogodišnjem radu u Ključu, Stari grad ostao neistražen.
Prilikom proglašavanja ovog srednjovjekovnog grada kao nacionalnog spomenika, utvrđeno je da su ruševina grada u dobrom stanju, ali da je potrebno riješiti probleme s urušavanjem zidova i niskim rastinjem koje je prijetilo kulama.

Kadić je za naš portal ispričao kako je posljednja restauracija Starog grada urađena prije 7-8 godina, a da su nedavno završeni radovi i na maloj i velikoj kuli.

Općina Ključ u jednoj od kula uskoro planira otvoriti ugostiteljski objekt, čime bi se proširio sadržaj koji bi mogao zanimati posjetioce da što češće posjećuju Stari grad.
Kako je naveo Kadić, Muzej Unsko-sanskog kantona poklonio je staru muzejsku postavku eksponata iz ovog predjela Ključu, što je također jedan od sadržaja koji može biti jedan od razloga da turisti posjećuju Stari grad.

Iako je Zavod u svom radu prepušten sam sebi, to ih ne sprečava da štite kulturno-historijsko naslijeđe u Krajini, a mladi tim koji radi u Zavodu vrijedno dostavlja prijedloge Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika i Ministarstvu prostornog uređenja USK-a kako bi na vrijeme bila osigurana finansijska sredstva za potrebne radove na zaštiti i eventualnim radovima na spomenicima u Krajini.

U Zavodu su optimistični i planiraju nastaviti raditi čime sigurno pokazuju kako se treba raditi i zalagati za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini u vremenu kada se za njih više ne mari.

 

(Izvor: Radiosarajevo.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top