Samo se budžetlijama plate ne smiju dirati

bakir
Zbog niza propisa, iluzorno je očekivati smanjenje plaća u javnom sektoru kako bi se pomoglo privredi u saniranju posljedica uzrokovanih pandemijom

 

Pola godine vlasti u BiH obećavaju i deklarativno se zalažu za smanjenje visokih plaća u javnom sektoru, uključujući zakonodavnu i izvršnu vlast na svim nivoima, državne službenike, namještenike, ali i direktore javnih preduzeća čije plaće iznose po nekoliko hiljada KM, kako bi se pomoglo realnom sektoru na ublažavanju posljedica pandemije koronavirusa.

Paušali i naknade

Istina, bilo je pokušaja da se ukidanjem određenih privilegija naprave uštede, ali bez konkretne realizacije. Predstavnički dom Parlamenta BiH je u maju na prijedlog opozicije usvojio prijedlog o ukidanju mjesečnog paušala od 750 KM i smanjenja otpremnina kod odlaska parlamentaraca u penziju sa 35.000 na 10.000 KM. Uz protivljenje poslanika SNSD-a i HDZ-a, prijedlog je dobio podršku i upućen je Domu naroda na usvajanje. Do danas nije došao na dnevni red niti se zna kada će to biti. Slična situacija desila se i u Parlamentu FBiH. Administrativna komisija Predstavničkog doma donijela je odluku kojom se paušali i naknade zastupnika od 1.000 KM smanjuju na marku. Međutim, ta odluka nije stupila na snagu, jer je nije usvojila Administrativna komisija Doma naroda.

 Generalno, plaće u javnom sektoru regulisane su kroz razne propise. Negdje su regulisane Zakonom o plaćama, a negdje kroz kolektivne ugovore. Znam da je premijer Novalić imao namjeru krenuti u to u martu, ali se naišlo na niz prepreka. Bila je potrebna i saglasnost sindikata, pogotovo kad su kolektivni ugovori u pitanju. Drugi potpisnik kolektivnih ugovora je sindikat i bilo je nemoguće bez njegove volje raskinuti kolektivne ugovore. Dakle, kad govorimo o javnom sektoru, mislim na državne službenike, namještenike, pa i na političare. More je tu propisa koje bi trebalo uskladiti ili koordinirano djelovati da se ide na smanjenje plata, kaže za Oslobođenje Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Upitali smo ga šta je onda moguće uraditi?

Ako želim biti političar, reći ću da treba drastično smanjiti plaće u javnom sektoru i trebamo se solidarisati sa realnim sektorom. Čini mi se da bih bio populista, jer svjestan sam da zbog okolnosti i zbog propisa koje treba izmijeniti, a teško ih je izmijeniti zbog svega što sam rekao, onda će to ispasti kao deklarativna podrška onom što ljudi vole čuti. Javni sektor treba da saučestvuje u situaciji kada su sve ekonomije uzdrmane, a sa druge strane, prioritet treba da bude da se pomogne realni sektor kroz neki novi oblik koronazakona, da se pokušaju snažnije podržati one grane privrede koje su posebno uzdrmane, mišljenja je Zaimović.

Hajrudin Žilić, poslanik DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže za Oslobođenje da postoji dobro razrađen sistem koji štiti visoke plate i gdje nije dovoljno “da se pojedinci - zastupnici slažu da im se smanji plata i ta sredstva doznače u fondove za pomoć ljudima koji su u stanju potrebe”.
- Treba vrlo brzo identifikovati onu legislativu i pravilnike koji će omogućiti da se linearno svima smanje plate i da se ta sredstva usmjere isključivo u fondove tamo gdje je najpotrebnije, naglasio je Žilić.
Mevludin Bektić, koji predvodi Savez samostalnih sindikata BiH, rekao je za Oslobođenje da Sindikat neke stvari može gledati sa dozom rezerve.


- Ako govorimo o tome da su članovi Sindikata državni službenici i namještenici, u ime Sindikata tražim progres i boljitak za radnike u ovoj državi. Ne mogu se zalagati jednostrano za smanjenje plata bilo kome, uključujući i državnu administraciju. Nama je bitno da se u realnom sektoru podižu cijene rada, što smo najavili, tačnije, da ćemo kroz Institut najniže plaće pokušati podići standard radnika u realnom sektoru, bar onih koji su najugroženiji i koji imaju najnižu plaću. To je imperativ Sindikata. A da nekima umanjujemo prava kako bi drugima bilo bolje, ne znam da li će biti bolje ako nekome umanjimo prava. Očito je došlo do disbalansa u plaćama i naknadama, to je evidentno i potrebno je umijeće kako bi se to izbalansiralo. Treba sjesti i sistemski to riješiti, te vidjeti koja su to radna mjesta koja bi se eventualno mogla podvesti pod tu vrstu ušteda, kaže Bektić.

Deklarativno zalaganje

Ono što Sindikat najviše zanima jeste, dodaje Bektić, ako se ostvaruju uštede, gdje će one ići.
- Je l’ to ide baš realnom sektoru ili je to samo deklarativno zalaganje od izbora do izbora da se nešto najavljuje, istakao je Bektić.
Safudin Čengić, generalni direktor kompanije Centrotrans-Eurolines, kaže da je zakonodavna i izvršna vlast napravila toliko propisa kojim je zaštitila ljude u javnom sektoru da im se ništa ne može umanjiti.

Izvor: