Pravosudni i politički proces protiv bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića jedan je od najznačajnijih postupaka u historiji međunarodnog krivičnog prava.
Mladić je pravosnažno osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida nad Bošnjacima počinjenog u Srebrenici 1995. godine, zločina protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Prvostepeno vijeće osudilo ga je za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju, prisilno premještanje, teroriziranje civila, protivpravne napade na civile i uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce. Istovremeno je oslobođen optužbe za genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Ta presuda je u bitnom potvrđena u žalbenom postupku 2021. godine.
Prije rata u Bosni i Hercegovini Mladić je bio oficir Jugoslavenske narodne armije (JNA). Tokom 1991. godine bio je komandant 9. korpusa JNA sa sjedištem u Kninu, gdje je učestvovao u srpskim ratnim operacijama u Hrvatskoj. U maju 1992. godine imenovan je komandantom Glavnog štaba VRS-a, na čijem je čelu ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Njegovo djelovanje u Hrvatskoj kasnije je bilo predmet interesa i istraga, a Hrvatska je pružala pomoć Tužilaštvu MKSJ-a putem svojih nadležnih institucija.
Optužnica, bijeg i hapšenje u Srbiji
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), sa sjedištem u Hagu, osnovan je u maju 1993. godine, tokom ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Sud je osnovan Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, koja je donesena jednoglasno, s 15 glasova za, bez glasova protiv i suzdržanih.
Prva optužnica protiv Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995. godine, a potvrdio ju je sudija Klod Žorda 25. jula iste godine. Tom optužnicom Mladić je, između ostalog, bio optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Druga optužnica protiv Mladića podnesena je u novembru 1995. godine, a 16. novembra potvrdio ju je sudija Fuad Rijad. Optužnica se odnosila na zločine počinjene tokom zauzimanja Srebrenice u julu 1995. godine, uključujući genocid nad Bošnjacima, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Mladić je nakon rata gotovo 16 godina bio u bijegu. Tokom tog perioda boravio je na različitim lokacijama u Srbiji, izbjegavajući hapšenje i izručenje MKSJ-u. Njegovo skrivanje godinama je bilo predmet međunarodnog pritiska na vlasti u Srbiji zbog saradnje s Haškim tribunalom.
Prema službenim podacima MKSJ-a, Mladić je uhapšen 26. maja 2011. godine u Srbiji, gotovo 16 godina nakon što je prvi put optužen. Uhapšen je u selu Lazarevo, u blizini Zrenjanina, gdje je koristio identitet Milorad Komadić.
Nakon sudskog postupka pred nadležnim institucijama u Srbiji, tamošnje vlasti predale su Mladića MKSJ-u. U Hag je prebačen 31. maja 2011. godine i smješten u pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija.
Pravosudni epilog
Prvostepeni postupak protiv Mladića vođen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a žalbeni postupak pred njegovim pravnim nasljednikom, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS).
Raspravno vijeće MKSJ-a 22. novembra 2017. godine proglasilo je Ratka Mladića krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja i osudilo ga na doživotni zatvor. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, dok je oslobođen optužbe za genocid u šest općina u BiH 1992. godine.
Raspravnim vijećem predsjedavao je nizozemski sudija Alfons Ori, a članovi vijeća bili su Bakone Džastis Moloto iz Južne Afrike i Kristof Flige iz Njemačke.
Pravomoćna presuda
Žalbeno vijeće MMKS-a 8. juna 2021. godine potvrdilo je kaznu doživotnog zatvora. Vijećem je predsjedavala zambijska sutkinja Prisika Matimba Njamba, a članovi su bili Aminata Lois Runeni Ngum iz Gambije, Sejmor Panton s Jamajke, Elizabet Ibanda-Nahamja iz Ugande i Mustafa El Baadž iz Maroka.
Žalbeno vijeće odbilo je žalbu odbrane i potvrdilo osude za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, kao i kaznu doživotnog zatvora. Istovremeno je potvrđena odluka da Mladić nije kriv za genocid u šest općina u BiH 1992. godine.
Dvoje sudija, Aminata Lois Runeni Ngum i Sejmor Panton, izdvojilo je mišljenje u vezi s odbijanjem žalbe Tužilaštva, dok je sutkinja Prisika Matimba Njamba izdvojila mišljenje u dijelu koji se odnosio na kaznu.
Presudom od 8. juna 2021. godine pravosnažno je okončan predmet protiv Ratka Mladića, koji je 27. augusta 2026. godine preminuo u Hagu u 84. godini, služeći kaznu doživotnog zatvora.
Njegovom smrću završeno je jedno poglavlje, ali ne i rasprave o naslijeđu rata, odgovornosti za počinjene zločine i odnosu prema žrtvama, koje i danas duboko dijele društvo u BiH i regiji.
Reakcije na Mladićevu smrt, posebno u javnosti Republike Srpske i Srbije, pokazuju da je njegova uloga i u sadašnjosti BiH, nažalost, i dalje veoma velika.
Foto:Twitter
