Sve češće nasilje u BiH, sociolog poručuje: Živimo u bolesnom vremenu

Ubistva, samoubistva i nasilje u Bosni i Hercegovini sve su učestaliji. Sociolozi poručuju sve je rezultat općeg haosa u kojem se nalazi država.

Posljedica je to i nebrige o razvoju mentalnog zdravlja svakog pojedinca u bosanskohercegovačkom društvu, smatraju psiholozi. Većina građana osjeća se nesigurno.

Tri ubistva u tri dana. Tužilaštvo moli za pomoć u razrješenju ubistva. Traga se za muškarcem nakon ubistva. Jake policijske snage na mjestu ubistva. Samo su neki od medijskih naslova posljednjih mjesec dana.

Većina građana Sarajeva kaže da je nesigurna i zabrinuta zbog sve učestalijih ubistava na području BiH. Međutim postoje i oni koji kažu da su sigurni i da je to nešto što se dešava i u ostatku svijeta. Također različita su i mišljenja građana o motivima ubistava.

Anketa:

"Nezaposlenost. Nemaju novca. Ne mogu da osnuju svoju porodicu".

"To je jedna svakodnevnica. Mislim svugdje se dešava u Evropi i svijetu. ( Vi niste zabrinuti ovim podacima?) Ne".

"Primjer dobre prakse da na vijestima udarnim budu puni podaci punoljetnih počinilaca nasilja".

"Koliko je neriješenih do sada ubistava? Pa naravno da je to jedan tihi poziv potencijalnim zločincima da nastave sa svoji nedjelima".

"Pa nemamo zakona, nemamo pravne države, nemamo ništa".

Općenito govoreći mentalno zdravlje u bh. društvu je narušeno, tvrde psiholozi. Sistem vaspitanja i odgoja mora se promijeniti. Izgubio je svoju prethodnu dimenziju - da se čovjek formira u procesu odgoja i razvija kao mentalno, emocionalno i socijalno zdrava ličnost.

Jako je bitna i podrška sredina u kojoj se osobe socijaliziraju, ali i stručna pomoć koji često osobe sa problemima odbijaju.

"Ljudi bježe od psihologa pod navodnim znacima. Bježe i ne dolaze zato što smatraju da tamo idu samo ludi. Ne idu samo ludi kod psihologa, idu ljudi koji su normalni, koji imaju poteškoće u raznim situacijama. Nema niko nikome jednak na ovom bijelom svijetu – psihološki. Svaka osoba je poseban svijet i psiholog uvijek ima napor da uvidi o kakvoj se osobi radi, ko je ta osoba i kakva je da bi mogao da poduzme mjere", pojašnjava Ismet Dizdarević, psiholog.

I društvo mora poduzeti mjere kako bi se stvorilo zdravo životno okruženje, objašnjavaju sociolozi. Osobe su najčešće žrtve egzistencijalnih izazova koje ih dovode u beizlaznu situaciju. Nervoza, napetost i neizvjesnost najčešća su stanja koja donose katastrofalne posljedice po društvo - piše N1.

"Smrt je nešto što je postalo dio naše svakodnevnice. Nažalost. Mora se društvo socijalizirati. Društvo mora popraviti opštu atmosferu, jer živimo očigledno u jednom bolesnom vremenu", smatra Esad Bajtal, sociolog.

Stručnjaci su saglasni da se osoba u svom nastajanju ličnosti mora usmjeravati. Metalno zdravlje navode kao ključni faktor koji se mora očuvati kroz odgojno obrazovni sistem od predškolskog do fakulteteskog vremena. Upozoravaju na nedostatak broja kliničkih psihologa u BiH.

Izvor: