Sud Bosne i Hercegovine odbacio je optužnicu kojom je državno tužilaštvo teretilo A.K. za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, nakon što je na društvenim mrežama objavio sadržaje u kojima je čestitao rođendan osuđenom ratnom zločincu Fikretu Abdiću.
Optužnica zbog Facebook objava
Prema navodima tužilaštva, A.K. je 29. septembra 2023. godine objavio fotografiju Abdića uz poruku u kojoj ga naziva herojem i upućuje mu rođendanske čestitke. Također, u novembru iste godine objavio je fotografiju na kojoj drži zastavu sa grbom Narodne odbrane Zapadne Bosne i tekst „Živio Babo“.
Tužilaštvo BiH je tvrdilo da ovakve objave predstavljaju veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca. Sud, međutim, nije našao osnov da potvrdi optužnicu.
Stav Suda BiH
Sud je zaključio da opisane radnje „ne dostižu stepen izraženosti“ potreban za pravnu kvalifikaciju veličanja, jer se radi o sadržaju objavljenom na privatnom profilu društvene mreže, gdje korisnik sam određuje vidljivost i publiku.
“Sam čin objavljivanja sadržaja, bez dodatnih elemenata koji bi nedvosmisleno ukazivali na afirmaciju ili glorifikaciju osuđenog lica, nije dovoljan da bi se ostvario zakonski opis djela”, navodi se u odluci.
Sud je pritom uzeo u obzir i činjenicu da osumnjičeni nema društveni ni politički status koji bi njegovim objavama davao širi društveni značaj ili utjecaj.
Podsjetnik na presudu Fikretu Abdiću
Fikret Abdić je 2002. godine osuđen pred hrvatskim pravosuđem na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih na području Krajine od 1993. do 1995. godine. Nakon što je odslužio dvije trećine kazne, pušten je na slobodu 2012. godine.
Proglašen je krivim jer je, kao vrhovni zapovjednik Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne, odgovoran za otvaranje logora i centara kroz koje je prošlo više hiljada civila i ratnih zarobljenika.
Nakon povratka iz zatvora, Abdić je na lokalnim izborima 2016. godine izabran za načelnika Velike Kladuše.
Zakon i praksa
Podsjetimo, zabrana veličanja ratnih zločinaca u BiH uvedena je izmjenama Krivičnog zakona u julu 2021. godine, koje je nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko. Ipak, stručnjaci ističu da u praksi tužioci i sudovi često zauzimaju stav da privatne objave na društvenim mrežama ne dostižu nivo javne glorifikacije propisan zakonom.
Istraživanja su pokazala da je samo u posljednje dvije godine odbačeno više desetina prijava koje su se odnosile na negiranje genocida ili veličanje ratnih zločinaca.
