Hrvatsku je zahvatila prava solarna groznica. Interes građana za ugradnju solarnih elektrana već mjesecima rapidno raste, a razlog je jednostavan: od 1. januara 2026. godine stupa na snagu novi model obračuna električne energije koji će većini domaćinstava značiti manju finansijsku korist nego dosadašnji sistem. Zbog toga se hiljade korisnika trude završiti instalaciju i priključenje solarne elektrane do kraja 2025. godine, jer im to garantuje deset godina povoljnijeg obračuna.
Prema riječima instalatera i energetskih kompanija, uključujući Energycom, broj upita je porastao više nego dvostruko. Građani nastoje što prije ući u stari sistem net-meteringa, koji omogućava da se višak proizvedene energije “prelijeva” na račun i kasnije koristi po istim uslovima kao i energija preuzeta iz mreže. Novi zakon uvodi potpuno drugačije pravilo: sva energija predana u mrežu otkupljuje se po nižoj cijeni, dok se energija koju domaćinstvo preuzme iz mreže naplaćuje po punoj tarifi uz sve naknade. Stručnjaci procjenjuju da će korisnici s novim modelom imati i do 20% manje finansijske koristi nego do sada.
Upravo zato rok 31. decembar 2025. postao je ključan. Svi koji do tada završe instalaciju i dobiju potvrdu o priključenju od HEP ODS-a zadržavaju stari, povoljniji način obračuna narednu deceniju. To je pokrenulo ogroman val interesa širom zemlje, a instalateri upozoravaju da bi krajem godine moglo doći do zagušenja sistema i produženih rokova.
Prosječna cijena kućne solarne elektrane snage oko 8 kWp iznosi približno 6.800 eura, a zahvaljujući državnim i EU subvencijama povrat investicije može iznositi od šest do osam godina, u pojedinim slučajevima i kraće. Stručnjaci dodaju da moderni paneli imaju životni vijek od 25 do 30 godina te da i nakon tri decenije zadržavaju više od 85% početne efikasnosti. Očekuje se i porast interesa za kućne baterijske sisteme, koji vlasnicima omogućavaju veću energetsku nezavisnost i bolji iskorištaj vlastite proizvodnje.
Ipak, postupak ugradnje nije jednostavan. Najveći izazov predstavlja administracija: procedure se razlikuju od županije do županije, a pogrešna dokumentacija može znatno usporiti proces. Zato instalateri savjetuju građanima da biraju provjerene kompanije koje mogu preuzeti kompletnu realizaciju – od projektiranja do papirologije i završnog priključenja.
Solarna groznica u Hrvatskoj tako je postala jedna od najdinamičnijih zelenih tranzicija u regiji. Građani žure da uhvate posljednji voz povoljnih uslova, dok energetski sektor prolazi kroz veliku transformaciju koja će u godinama pred nama mijenjati način proizvodnje, potrošnje i skladištenja energije u domaćinstvima.
U Bosni i Hercegovini situacija je još otvorena i povoljna za one koji se sada odlučuju za ugradnju solarnih panela na vlastitim krovovima. Primjer iz Hrvatske nam pokazuje zašto je važno ove poteze povlačiti na vrijeme i dok se ne zaguše mreže iskoristiti najbolje uvjete. O sistemu prosumera i najboljih modela ugradnje solarnih panela za vlastitu potrošnju za domaćinstva i za privredu poseban panel biće organiziran tokom Sarajevo Energy Foruma 2026, konferencije i sajma izlagača koji će se održati od 28. do 30. januara.
Rane prijave se još otvorene na https://sef.ba/
