Split, Zagreb, Rijeka, osuđeni na potrese i uništenje

Kad god se ozbiljno zatrese tlo na Balkanu, a da se to osjeti i u Hrvatskoj, javnost se prisjeća u prvom redu potresa u Crnoj Gori iz 1979. od 7 stepeni po Richteru sa 136 poginulih i onoga od 6,2 stepena iz Makarske 1962. kada su se gromade s Bikova obrušavale na dalmatinski gradić.

Dan ili dva poslije prisjećamo se i onog od 10 stepeni po Mercalliju iz 1667. u Dubrovniku s hiljadama poginulih nakon kojega taj grad više nikad nije bio isti…

Posljednjih dana inspiracije takve vrste ima na pretek. Prvo je udar iz dubina Zemljine kore uzdrmao Drač, pa se to osjetilo i u Dalmaciji, piše Express.hr.

Pa je 5,4 po Richteru udario u Blagaju u BiH, što je najviše “zabavilo” Mostarce, ali i skoro cijelu Dalmaciju. Treslo se dalje redom nešto malo u okolici Karlovca, potom u zapadnom priobalju Krete, a najnovije je da je, vjerojatno kao naknadni udari potresa u Albaniji, u srijedu još malo treslo u Albaniji, te da su dva potresa udarila s epicentrom u jadranskom podmorju. Jedan od njih bio je 5,3 stepeni po Richteru. Za potres kod Krete stručnjaci su rekli da vjerojatno nema veze sa svim onima na potezu od Albanije preko BiH do Karlovca, jer je to predaleko.

No, svi ovi ostali očito su posljedica namještanja onoga što poznajemo kao Jadranska mikroploča kojoj je nakratko postalo malo pretijesno, pa se promeškoljila da se bolje namjesti između zapadnog Balkana na jednoj i Italije na drugoj strani.

O čemu je tu riječ relativno nedavno odlično je objašnjeno u članku “Seizmička aktivnost na području Republike Hrvatske” u Listu studenata Geodetskog fakulteta u Zagrebu, prenosi Radiosarajevo.

Express je prije nekoliko dana objasnio da je Jadranska mikroploča zapravo produžetak Afričke ploče koja se našla stiješnjena u odnosu na Euroazijsku ploču.