Minimalne plate u Bosni i Hercegovini mogle bi se značajno promijeniti od 2027. godine, ukoliko budu prihvaćeni prijedlozi sindikata. Savez samostalnih sindikata BiH najavljuje model prema kojem najniža plata više ne bi bila jednaka za sve zaposlene, nego bi se određivala u skladu sa stepenom stručne spreme.
Prema prijedlogu ovog sindikata, radnici sa završenom osnovnom školom trebali bi imati minimalnu platu od 1.500 KM, zaposleni sa srednjom stručnom spremom 1.700 KM, dok bi radnicima s višom stručnom spremom pripadalo 1.800 KM. Za zaposlene s visokom stručnom spremom predlaže se najniža plata od 1.900 KM.
Riječ je o značajnom povećanju u odnosu na sadašnja primanja, posebno u Federaciji BiH, gdje najniža neto plata iznosi 1.027 KM i jednaka je za sve zaposlene, bez obzira na nivo obrazovanja.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da postojeći iznos najniže plate nije dovoljan za dostojanstven život te da bi novi sistem trebao
Ako bi minimalna plata bila 1.500 maraka, onda bi to bilo potpuno nešto drugačije. To je za osnovnu školu. Za srednju bi bila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 itd. i to je nešto što će Sindikat i predlagati da se riješi na takav način“, poručio je Kurtović.
Ambiciozne zahtjeve iznose i u Savezu sindikata Republike Srpske. Predsjednik ovog saveza Goran Stanković smatra da se ne bi trebalo zadovoljiti manjim procentualnim povećanjima, već da bi cilj trebalo biti dostizanje plate od 2.000 KM za što veći broj zaposlenih.
Stanković je podsjetio i na najavljeno povećanje plata i penzija u narednoj godini od 7,5 do osam posto, ali smatra da su potrebna znatno veća izdvajanja za primanja radnika.
Koliki je trenutno minimalac u FBiH, a koliki u RS-u?
Dok se u Federaciji BiH najniža plata utvrđuje jedinstveno za sve zaposlene, u Republici Srpskoj njena visina zavisi od stručne spreme.
Prema podacima navedenim u izvornom izvještaju, minimalne plate u RS-u iznose:
- Nekvalifikovani radnici – 1.000 KM
- Radnici sa trogodišnjom srednjom školom – 1.050 KM
- Radnici sa četverogodišnjom srednjom školom – 1.100 KM
- Radnici s višom stručnom spremom – 1.350 KM
- Radnici s visokom stručnom spremom – 1.450 KM
Predloženi sindikalni model mogao bi značiti dodatno približavanje minimalnih primanja u dva entiteta, ali bi istovremeno donio i veće troškove za poslodavce.
Poslodavci traže da povećanje prati privredni rast
Predstavnici poslodavaca ne osporavaju potrebu za rastom plata, ali upozoravaju da se odluke o povećanju moraju donositi u skladu s realnim mogućnostima privrede.
Direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić smatra da bi se novi iznos minimalne plate trebao određivati na osnovu očekivane inflacije i stope rasta bruto domaćeg proizvoda.
Prema njegovom mišljenju, takav pristup podrazumijevao bi povećanje od nekoliko procenata, što je, kako navodi, praksa u većini evropskih zemalja.
Ni minimalna ni prosječna plata ne pokrivaju troškove života
Koliko je pitanje povećanja plata važno za građane pokazuje i odnos primanja prema troškovima života. Minimalna plata pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu, dok ni zaposleni s visokom stručnom spremom ne mogu svojim minimalnim primanjima pokriti polovinu tih troškova.
Prema sindikalnim pokazateljima, za podmirivanje osnovnih potreba četveročlane porodice potrebne su najmanje tri minimalne plate, piše BHRT.
Ekonomisti upozoravaju da rast primanja mora biti praćen promjenama poreskog sistema. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi smanjenje doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje moglo otvoriti prostor za značajnije povećanje neto plata.
Sličan stav iznosi i Igor Gavran, koji ukazuje na potrebu za fiskalnom reformom, smanjenjem opterećenja poslodavaca i mjerama za suzbijanje inflacije. U suprotnom, upozorava se, rast plata mogao bi biti poništen novim poskupljenjima.
Iako su sindikati već izašli s konkretnim iznosima, novi minimalac za 2027. godinu još nije dogovoren. O prijedlozima će tek razgovarati sindikati, poslodavci i nadležne institucije.
Za radnike tako ostaje otvoreno pitanje hoće li najavljene promjene donijeti osjetno veća primanja ili će rast troškova života ponovo umanjiti njihovu kupovnu moć.
