Prošlo je dvadeset pet godina od jula 1995. u Srebrenici. Brojna pitanja i dalje traže odgovore! Da li smo nakon 25 godina dovoljno svjesni šta nam se desilo i šta nam se dešava? Da li imamo snage da mislimo u postgenocidnoj egzistenciji? Šta su naša sjećanja danas, 25 godina nakon genocidnog dovršenja agresije na Bosnu i Hercegovinu? Da li se mogu inicirati društveni projekti na temelju kojih bi Srebrenica, unutar posebnog razvojnog statusa, mogla ostvariti ekonomsko-socijalnu, demografsku i kulturnu revitalizaciju?
Odgovore na ova pitanja ponudit će preko 70 naučnika i istraživača iz 12 zemalja na Međunarodnoj naučnoj konferenciji u ponedjeljak, u sarajevskoj Vijećnici, koju povodom obilježavanja 25 godina od genocida počinjenog nad Bošnjacima Republike Bosne i Hercegovine, što je potvrđeno i sudskim presudama ICTY-a za područje tzv. sigurne zone Ujedinjenih nacija Srebrenica i okoline (juli 1995. godine), organiziraju Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.
Učesnicima konferencije “Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995-2020: Uzroci, razmjere i posljedice” pismo sa željama za uspješan rad je uputio reisu-l-ulema IZBiH dr. Husein ef. Kavazović.
“Izražavam bezrezervnu podršku svakom nastojanju da se dodatno istraži i osvijetli genocid koji je izvršen nad Bošnjacima Srebrenice 1995. godine i koji je potresao čitav svijet. Držim da je to dužnost i obaveza sociologa, antropologa, psihologa, kulturologa, ali i svih onih koji se bave čovjekom i njegovom ulogom u svijetu. Stoga se nadam da će se naučnici i istraživači nastaviti baviti tim užasnim činom i istraživati faktore koji su ga uzrokovali, kulturološku pozadinu koja ga je iznjedrila, ali i posljedice koje je ostavio za sobom. Bavljenje ovim pitanjem tako će biti u funkciji dobra: podsjećat će čovječanstvo, ukazivati mu na uzročnike zla i upozoravati ga kakve sve posljedice zlo može da proizvede ukoliko mu se ne stane na put i na vrijeme se ne obuzda.
Mi podržavamo nastojanja da se Srebrenici, s obzirom na ono što joj je učinjeno a što ju je pretvorilo u grad simbol patnje i stradanja, dodijeli poseban status - ne samo u Bosni i Hercegovini već i u okviru cijele Evrope. Time bi poruke koje bi ona odašiljala svoj eho nalazile širom svijeta i generacijama koje dolaze pobuđivale svijest o strahotama genocida i u srca im, umjesto mržnje, usađivale ljubav i poštovanje prema drugom i drugačijem”, napisao je, između ostalog, reis.
