Hoće li građani BiH, posebno Federacije BiH, platiti uvođenje CO2 takse od Evropske komisije umjesto da to plati Elektroprivreda, pitanje je na koje je lako odgovoriti, s obzirom na to da Elektroprivreda BiH nema novca, a da premijer Federacije BiH Nermin Nikšić već to najavljuje.
Građani će to platiti, samo je pitanje koliko.
Nikšić se oglasio povodom najava o mogućem poskupljenju struje u Federaciji BiH. Reakcije su uslijedile nakon što je Elektroprivreda BiH najavila da bi moglo doći do povećanja cijena.
- Onima koji koriste umjerene količine električne energije računi bi mogli biti nešto niži, a svi mi koji koristimo klime, koji se grijemo na struju, treba i da platimo – ako hoćemo da trošimo – izjavio je Nikšić.
Prvi čovjek Federacije BiH ovom izjavom nagovijestio je ono neizbježno, a situaciju će dodatno zakoplikovati i odluka Evropske komisije. Stručnjaci smatraju da će uvođenje takse na CO2 od Evropske komisije, čija implementacija bi trebala krenuti od 1. januara 2026. godine, dovesti do većeg poskupljenja električne energije u BiH.
Na regionalnom simpoziju Elektroprivrede Crne Gore, koji je održan u Budvi, zvanično je predloženo Evropskoj komisiji da produži prijelazni period za primjenu CBAM-a do 1. januara 2027. godine, objavili su mediji.
Podsjećamo, CBAM je Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljika, čija bi taksa trebala početi s primjenom 1. januara 2026. godine, i predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.
Kada je riječ o BiH, najveći problem je izvoz električne energije, te bi dodatni nameti na izvoz učinili domaću struju preskupom za evropsko tržište – odnosno nekonkurentnom – što bi povećalo cijenu struje za domaće stanovništvo.
Stručnjaci za energiju, ali i ekonomisti, upozoravaju da uvođenje ove takse predstavlja dodatne troškove i probleme za privredu u BiH, ali i dodatne troškove za građane, jer će, neminovno, doći do poskupljenja struje.
Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević smatra da Bosna i Hercegovina nije spremna za uvođenje ove takse.
Ističe da će, ukoliko dođe do naplate takse, najviše biti oštećeni građani, jer prema planu Elektroprivrede BiH - to trebaju platiti građani.
- Elektroprivreda jedini izlaz vidi u povećanju cijene energije, a s druge strane niko se ne pita zašto smo od zemlje izvoznice postali zemlja uvoznica električne energije. Tako da je situacija šizofrena, jer je jedini izlaz za Elektroprivredu BiH - građani - naglašava Bečarević.
Kazna za potrošače
Tvrdi da će to dramatično utjecati na kućne budžete ukoliko to dozvoli FERK.
- Nadam se da oni neće dopustiti da se nerad Elektroprivrede prelama preko kućnih budžeta građana - nada se Bečarević.
Na konstataciju da je neminovno povećanje cijena električne energije za građane, te da je i sam Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, rekao da će se to desiti i da se ne možemo "grijati i hladiti", a da ne plaćamo, Bečarević ističe da nije stvar u "grijanju i hlađenju".
- Na kraju krajeva, trebalo bi otići u zgradu Vlade FBiH pa vidjeti imaju li oni klima-uređaje. Jednostavno, nemoguće je funkcionisati ako vam je prevruće ili ako vam je zimi hladno. Drugo, Elektroprivreda BiH je proklamovala upotrebu toplotnih pumpi radi ekologije, a sada ćete kažnjavati ljude koji su prešli sa uglja i drva i oni će plaćati skuplje.
Poruka je, znači: ne grijte se na električnu energiju, a o hlađenju nemojte ni pomišljati. To je apsurd BiH. Svuda gdje prodajete više, dobijate nižu cijenu, a kod Elektroprivrede to ne važi – ako trošite više, bit ćete kažnjeni - zaključuje Bečarević.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da bi eventualno odgađanje na nivou Evropske unije – što nije isključeno, s obzirom na to da je EU već ublažio ili usporio neke od ranije najavljenih mjera za smanjenje emisija CO2 i da je već duže vrijeme u teškoj ekonomskoj situaciji – svakako pogodovalo domaćim privrednicima.
- Međutim, odgađanje samo za BiH, ili na području BiH, mislim da nema nikakve perspektive, jer nam EU sigurno neće činiti ustupke. Ove takse bi mnogim firmama predstavljale značajan dodatni trošak – bilo da ih direktno plaćaju, bilo da prelaze na skuplje izvore energije i tehnologije koje će im smanjiti potrebu za usklađivanjem s EU standardima.
Najgora opcija
Ipak, to neće važiti za sve. Postoje i firme u BiH koje već sada imaju vlastitu energiju iz održivih izvora i savremene tehnologije koje minimiziraju emisije CO2 i ovaj novi režim bi im čak i pogodovao jer bi njihova konkurentnost u novim uvjetima bila poboljšana – ističe Gavran.
Kaže da bi dugoročno najgora opcija za BiH bilo odgađanje primjene bez iskorištavanja tog vremena za ulaganja i pripremu za novi sistem.
- A to je ono što se obično dešava u BiH – stalno se traži odgađanje, a ništa se ne radi u međuvremenu. Onda se, pred istek roka, traži novo odgađanje. Naši konkurenti se u međuvremenu prilagođavaju i, kada god se sistem primijeni, mi postajemo nekonkurentni i skupi, troškovi nam rastu, a izvoz postaje teži. Postoji i alternativa – traženje izvoznih tržišta bez ovakvih zahtjeva – ali ni to nije jednostavno, jer već decenijama ovisimo o tržištu EU-a – zaključuje Gavran.
