Šta ćemo ako nas Rusi "napadnu": Sami ne možemo da se odbranimo

asdf

Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana rekao je da bi Bosna i Hercegovina i Gruzija uskoro mogle postati mete cyber napada Rusije. Geoana je izjavio da NATO pojačava podršku dvjema zemljama, kako bi ojačao njihove odbrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.

KADAR I OPREMA

Geoana je objasnio da je Ukrajina dokazala “koliko je jačanje cyber sigurnosti važno za odbranu i odvraćanje”. On je ovaj vid odbrane nazvao NATO prioritetom. Ukazao je na velike cyber napade koji su izvedeni na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su “cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio nove vrste ratovanja”.

BiH je jedna od zemalja koja se često pominje kao najizglednija meta Rusije, pa je tako NATO odmah nakon početka rata u Ukrajini saopštio da će podržati sve zemlje koje se smatraju ranjivim za Rusiju i pružiti im bezbjednosnu pomoć. Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Nedžad Korajlić za Oslobođenje kaže da u današnjem svijetu niko nije cyber bezbjedan. Ističe da i najveće sile imaju problem sa cyber kriminalom i terorizmom.

- Svi koji izađu van institucija u cyber prostor na internet, suočavaju se sa mogućnošću da budu ugroženi. Naravno, neko je više, a neko manje ranjiv. Treba jačati kadrovske potencijale, ali treba nabavljati i određenu opremu. Kako softversku tako i hardversku, jer bi ona bila od velike pomoći za presretanje opasnosti, smatra Korajlić.

Dodaje da su i najjače institucije u Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji i Kini bile izložene cyber napadima. To nam, dodaje on, govori da nema cyber sigurnih.

- Moramo više da se bavimo time. Naravno da je BiH podložna za cyber napade, jer imamo razmrežen sistem sigurnosti. Institucije nisu povezane kako bi trebale biti zbog političkih neslaganja i prepirki na svim nivoima vlasti. Kad nema sinergije u djelovanju na svim razinama, onda ste izloženi raznim oblicima napada, ističe Korajlić.

Da bi se neko usudio na cyber kriminal, on mora, dodaje Korajlić, da uradi određene pripreme kao što su dobijanje podataka o tome kojim sistemom zaštite BiH raspolaže i da li ima dobar kadar. Nama je, ističe on, sreća u nesreći što imamo podršku NATO-a u ovom slučaju.

- Da smo sami, ne bismo mogli da se odbranimo. Branili bismo se, ali bi došlo do finansijskih poremećaja. Pored vojske i policije, bila bi napadnuta i javna preduzeća, od bolnica i vodovoda do transportnih preduzeća. Cyber napad nekada zna biti snažniji od klasičnog terorističkog napada, naglašava Korajlić.

Bivši ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić kaže da se ova oblast za vrijeme njegovog mandata pokušala urediti određenom regulativom, ali to se i nije pokazalo kao najbolje rješenje. Savjet ministara BiH je o tome, ističe Mektić, nekoliko puta raspravljao, ali bez konkretnih rješenja.

- Neki pokušaj da se to zajednički uradi nije uspio, zato što su niži nivoi vlasti smatrali da je to njihova nadležnost i da se to sa državnog nivoa ne može uređivati. Onda smo pokušali da tu zaštitu definišemo samo na državnom nivou. Radila je jedna interresorna radna grupa. Formirali smo i tijelo koje se trebalo baviti cyber zaštitom, ali je sve to, bojim se, ostalo mrtvo slovo na papiru, kaže Mektić.

NIŠTA KONKRETNO

Smatra da cyber zaštita u BiH veoma loše funkcioniše. Formirano tijelo pri Savjetu ministara BiH se, tvrdi Mektić, veoma rijetko ili nikako ne sastaje, a ne postoji ni dogovorena platforma za momentalni odgovor na cyber napade.

- Veoma smo ranjivi. U Republici Srpskoj brigu o tome vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, ali ne znam koliko je ta “jedinica” efikasna i spremna. Mnogo je državnih institucija, ali nismo uspjeli nešto konkretno postići da ih zaštitimo u digitalnom svijetu. Bilo bi dobro da imamo instituciju koja je za to zadužena, zaključuje Mektić.

Izvor: