Kap koja je prelila čašu za Washington bila je činjenica da su ekstremistički jevrejski doseljenici pod blokadu stavili i rezidenciju američkog državljanina.
Kako prenose američki i izraelski zvaničnici upoznati s pregovorima, Washington je već uputio diplomatske proteste na najvišem nivou. Fotografije i snimci civila zarobljenih bez osnovnih životnih uvjeta obilaze svijet, dok izraelska vlada zasad ne daje zvanične komentare i pažljivo procjenjuje svoje političke opcije.
Ovaj zahtjev Bijele kuće predstavlja značajnu promjenu u načinu na koji Washington tretira nasilje jevrejskih doseljenika. Diplomatske tenzije dodatno su porasle nakon što je američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee javno istupio i osobe koje drže palestinske domove pod opsadom nazvao „izraelskim teroristima“.
Takva retorika visokih američkih diplomata jasan je signal da administracija SAD-a gubi strpljenje sa sve radikalnijim potezima pojedinih doseljeničkih grupa. Netanyahu, međutim, zasad nije odgovorio na ovaj izazov. Ni Bijela kuća ni ured izraelskog premijera još nisu izdali zvanična saopćenja, ali diplomatski krugovi sve glasnije govore o zahlađenju odnosa koje bi moglo imati dugoročne posljedice po američku podršku Izraelu.
Situacija na terenu izrazito je teška i prijeti da preraste u ozbiljnu humanitarnu krizu. Jevrejski doseljenici započeli su blokadu krajem prošle sedmice tako što su zatvorili pristupne puteve, prekinuli vodovodne i elektroinstalacijske veze te postavili šator u dvorištima triju palestinskih porodičnih kuća.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, u ovim domovima trenutno se nalazi oko 15 Palestinaca, među kojima je i dvoje djece. Oni su praktično odsječeni od ostatka svijeta, bez redovnog pristupa električnoj energiji i pitkoj vodi.
„Jako se plašimo“, izjavila je Aysha Hassan, stanovnica jedne od opkoljenih kuća. „Nema nikakvih promjena. Ovako je već šest dana. Doseljenici su i dalje ispred naših vrata.“
Na snimcima iz sela Qusra vidi se kako se doseljenici okupljaju, podižu šatore i bacaju kamenje na lokalno stanovništvo. Iako je Izraelska vojska (IDF) naknadno poslala vojnike na teren uz obrazloženje da djeluju radi uklanjanja šatora i zaštite lokalnog stanovništva, ubrzo je izbio skandal koji je izazvao brojne reakcije međunarodne javnosti.
Naime, pojavili su se videosnimci na kojima se vide uniformirani izraelski vojnici kako obavljaju jutarnju molitvu zajedno s doseljenicima unutar spornog kampa. Vojne vlasti potvrdile su da su pokrenuti disciplinski postupci protiv umiješanih vojnika, ali je incident dodatno pojačao sumnje da vojska na terenu prešutno podržava ili barem tolerira nasilje nad Palestincima.
Trenutak u kojem se odvija ova kriza ne može biti nepovoljniji za Benjamina Netanyahua. Do novih izraelskih izbora ostalo je približno dva mjeseca, a njegova podrška u anketama bilježi pad. Svaka odlučnija reakcija prema doseljenicima za njega predstavlja ozbiljan politički rizik.
Ukoliko popusti pod američkim pritiskom i javno osudi njihove postupke, mogao bi izgubiti podršku desničarskih koalicionih partnera i dijela biračkog tijela koje mu je važno za očuvanje političke pozicije. S druge strane, ignoriranje poruka iz Washingtona moglo bi dodatno narušiti odnose sa ključnim saveznikom i dovesti do ozbiljnih diplomatskih posljedica.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da događaji u Qusri nisu izoliran incident, već dio šire kampanje čiji je cilj povezivanje zemljišta između Qusre i susjednog sela Jalud. Prema njihovim tvrdnjama, pojedine ekstremističke grupe nastoje povezati izolirane ilegalne ispostave s većim naseljima i time dodatno fragmentirati palestinsku teritoriju.
Kontekst je složen: širom Zapadne obale danas živi oko 500.000 izraelskih doseljenika, uz približno tri miliona Palestinaca. Doseljenici su raspoređeni u 146 zvanično priznatih naselja i stotinama manjih ispostava. Kritičari izraelske politike tvrde da nasilje poput onog u Qusri sve češće postaje sredstvo za postepeno širenje kontrole nad teritorijom.
Hoće li Sjedinjene Američke Države u ovom slučaju povući jasnu crvenu liniju, ostaje da se vidi u narednim danima.
