Mnoge njemačke regije morat će se u sljedeće dvije decenije prilagoditi smanjenju broja stanovnika. Više od dvije trećine od 400 okruga i gradova moglo bi do 2045. izgubiti dio stanovništva, proizlazi iz studije "Demografsko stanje nacije", koju su 6. oktobra predstavili Berlinski institut za stanovništvo i razvoj te Fondacija Wüstenrot, piše Deutsche Welle (DW).
Prema toj studiji, broj stanovnika u Njemačkoj mogao bi do 2045. iznositi 81,8 miliona, što je za 1,7 miliona manje, dakle grad veličine Minhena.
Prethodna studija iz 2019. još je polazila od pretpostavke da će ukupan broj stanovnika srednjoročno ostati stabilan, barem do tadašnjeg projekcijskog perioda koji je sezao do 2035. Tada se povećanje očekivalo u 160 regija, a sada u njih 125.
No, od 2019. smanjio se broj rođenih, a posljednjih godina i useljavanje, što su dva ključna čimbenika budućeg demografskog razvoja. Studija se objavljuje od 2004, a ovo je njezino peto izdanje.
Istok ostaje prazan
Studijom je konstatirano kako se posebno u istočnoj Njemačkoj sve više produbljuju razlike između pojedinih regija. Dok bi gradovi poput Leipziga, Potsdama i Dresdena, kao i okrug Dahme-Spreewald u okolini Berlina, trebali nastaviti rasti, čak 42 od 50 regija s najvećim očekivanim smanjenjem broja stanovnika nalaze se u istočnoj Njemačkoj. Primjera radi, grad Suhl u Tiringiji mogao bi izgubiti 30 posto stanovništva.
Velike razlike postoje i na zapadu zemlje. Gradovi poput Frankfurta na Majni i Düsseldorfa vjerojatno će nastaviti rasti, dok će Saarland po svemu sudeći i dalje gubiti stanovništvo.
"Smanjenje broja stanovnika nije problem samo istočne Njemačke", napomenuo je voditelj studije Adrián Carrasco Heiermann iz Berlinskog instituta.
Demografske razlike ne postoje samo između istoka i zapada zemlje.
Istraživači predviđaju da će se broj ljudi radne dobi u Njemačkoj do 2045. smanjiti za 4,7 posto. Razlog je to što će se tokom sljedećih godina brojni pripadnici generacije baby boomera (osobe rođene u periodu od 1946. do 1964.) penzionisati, a na tržište rada dolazit će brojčano znatno manje generacije. I to će posebno pogoditi savezne pokrajine na istoku Njemačke.
U Tiringiji, Saskoj-Anhaltu, Mecklenburg-Vorpommernu, ali i Saarlandu broj stanovnika radne dobi mogao bi se smanjiti za između 12 i 18 posto. Jedino bi gradovi-pokrajine Berlin, Hamburg i Bremen mogli računati na rast.
Ko će to još platiti
Istovremeno bi se broj osoba starijih od 67 godina u cijeloj zemlji mogao povećati za 14,5 posto. Ta dobna grupa i prema statističkim podacima iz 2023. čini 19,1 posto stanovništva, tako da bi s tim povećanjem oni činili već više od 23 posto. I tu postoje razlike između istoka i zapada.
U zapadnoj Njemačkoj brojni pripadnici generacije rođene oko 1960. tek ulaze u dob za penzionisanje, ali su u bivšoj Istočnoj Njemačkoj mnogi od njih otišli, tako da je proces starenja u pokrajinama poput Saske, Saske-Anhalta i Tiringije mnogo dalje odmakao. Broj penzionera bi se na istoku države čak mogao relativno smanjiti.
No, ostaje činjenica: manje stanovništva koje radi i plaća doprinose bi trebalo plaćati za skrb još većeg broja penzionera. Njemački penzioni sistem se već odavno ne može pokriti prihodima od zaposlenih: manji dio nedostatka dolazi i od ulaganja, ali najveći dio iz državnog budžeta. Prošle godine je to bila stavka od 123,2 milijarde eura (241 milijarda KM), što je činilo 28,4 posto prihoda penzijskog osiguranja.
Političko samoubistvo
Više penzionera i manje zaposlenih će u dogledno doba postati golemi teret za državni budžet jer će trebati pokrivati možda i više od 30 posto troškova za penzionere. Pritom dolazi i deficit zdravstvenog osiguranja: on je već i sad velik, a makar su i mladi bolesni i trebaju skrb, ljekarska briga za starije osobe je u pravilu češća, duža i složenija.
Budući da će se gotovo posvuda očekivano nastaviti trend prema kojem umire više ljudi nego što ih se rađa, presudno će postati pitanje koliko će se ljudi doseljavati u pojedine regije, a koliko ih iz njih odlaziti.
Međutim, takva su kretanja teže predvidiva od broja rođenih i umrlih. U svjetlu posljednjih trendova i promijenjenih političkih okolnosti, autori studije polaze od pretpostavke da će neto useljavanje u Njemačku ubuduće biti manje nego dosad, piše DW.
Foto:Radio Sarajevo
