Satelitski internet može biti velika prednost za građane i privredu upozorava da kritične državne komunikacije ne smiju biti zavisne, upozorava Salkić
Salkić ističe da satelitski internet može biti velika prednost za građane i privredu, ali upozorava da kritične državne komunikacije ne smiju biti zavisne
Nakon vijesti da je Starlink dobio dozvolu za pružanje usluga u Bosni i Hercegovini, otvara se pitanje šta dolazak satelitskog interneta znači ne samo za građane nego i za sigurnost i digitalni suverenitet države.
Stručnjak za sajber sigurnost Hadžib Salkić smatra da dolazak Starlinka predstavlja značajan tehnološki iskorak, posebno za ruralna i teško dostupna područja u kojima optička infrastruktura nije izgrađena ili njena izgradnja nije ekonomski opravdana.
Dobili dozvolu
Starlink je 28. septembra dobio dozvolu Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa internetu. Nova tehnologija mogla bi biti značajna za građane, privredu, turizam, obrazovanje i udaljene objekte, ali i u vanrednim situacijama kada tradicionalna komunikacijska infrastruktura zakaže.
Salkić, međutim, upozorava da se cijela priča ne može svesti samo na brži i dostupniji internet.
– Ključno pitanje glasi: u kojoj mjeri jedna država smije svoje kritične komunikacije učiniti zavisnim od infrastrukture kojom sama ne upravlja? – ističe Salkić.
Kontrola infrastrukture
Podsjeća da Starlinkova satelitska konstelacija i ključni elementi sistema pripadaju privatnoj stranoj kompaniji. Iako je RAK odobrio pružanje usluge, Salkić naglašava da regulatorna nadležnost nije isto što i tehnička i operativna kontrola nad infrastrukturom.
Prema njegovom mišljenju, Starlink bi za BiH mogao biti izuzetno koristan upravo kao alternativni i rezervni komunikacijski kanal.
U slučaju velikih poplava, zemljotresa, prekida optičkih vodova ili ozbiljnog sajber incidenta, satelitska komunikacija mogla bi omogućiti nastavak rada policije, civilne zaštite, zdravstvenih službi i drugih institucija.
– Starlink kao rezerva – da. Potpuna zavisnost – ne – poručuje Salkić.
Zaštita podataka
Poseban oprez, smatra, potreban je ukoliko bi se ova tehnologija koristila u policiji, odbrambenom i sigurnosnom sektoru, pravosuđu, izbornim sistemima i drugim institucijama koje raspolažu osjetljivim podacima.
U tom slučaju bilo bi potrebno detaljno analizirati zaštitu podataka i metapodataka, enkripciju komunikacija, upravljanje terminalima, autentifikaciju korisnika, evidentiranje pristupa, kontinuitet rada i odgovor sistema u kriznim okolnostima.
– Državna institucija ne bi trebala pretpostaviti da je komunikacija sigurna samo zato što se prenosi preko sofisticirane satelitske mreže. Osjetljivi državni podaci trebaju imati vlastiti sigurnosni i kriptografski sloj, nezavisno od transportne infrastrukture preko koje prolaze – upozorava Salkić.
Ko ima kontrolu
Rješenje vidi u hibridnom modelu, odnosno daljnjem razvoju domaće optičke i mobilne infrastrukture, vlastitih sigurnosnih komunikacijskih sistema za kritične institucije te korištenju satelitskih komunikacija kao dodatnog kanala.
Na taj način, smatra Salkić, Starlink čak može povećati otpornost države jer bi u slučaju pada jednog komunikacijskog sistema postojao drugi kanal.
Istovremeno, njegov dolazak mogao bi povećati konkurenciju na telekomunikacijskom tržištu i omogućiti kvalitetniji pristup internetu stanovnicima područja koja su do sada bila slabo pokrivena.
Ipak, Salkić naglašava da pitanje koje se otvara dolaskom Starlinka daleko prevazilazi jednu kompaniju.
– Digitalni suverenitet znači da država mora biti sposobna kontrolisati vlastite kritične podatke, upravljati rizicima, osigurati kontinuitet svojih institucija i spriječiti da odluka jednog vanjskog tehnološkog subjekta može paralizovati njene ključne funkcije – navodi Salkić.
