Stručnjaci imaju rješenje za divljanje na cestama, ali oni koji bi trebali reagovati šute

policija
Nakon što je Armin Berberović, vozeći bez vozačke dozvole na pješačkom prijelazu u Sarajevu, usmrtio pješakinju Azru Spahić (25) u fokus javnosti, ali i rada Vlade KS dospjela je sigurnosna situacija u saobraćaju.

 

Vlada KS je u javnost istupila s prijedlogom mjera kako bi situacija bila poboljšana, a iste je javnost ocijenila nedovoljnim i nepreventivnim.

S druge strane još 2019. godine objavljen je naučni rad koji tematizira teška krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja s posebnim osvrtom na Kanton Sarajevo tima autora Muhameda Budimlića, Harisa Halitovića i Amine Šurković.

O rješenjima koja su ponuđena u naučnom radu za Klix.ba govori jedan od njegovih autora profesor kriminologije Muhamed Budimlić.

Izmjena krivično-pravnih odredbi mogla bi dati trajne rezultate, a ona se između ostalog, odnosi na trajno oduzimanje vozačke dozvole, trajno oduzimanje automobila kojim je teži prekršaj napravljen bez obzira na vlasništvo te uvođenje kazni za “obijesnu vožnju”.

"U prvim trenucima nakon ovakvih tragedija (ubistvo mlade doktorice Azre, op. a.) pomislim da je najbolja šutnja, jer svaka riječ može pogoršati bol koju imaju članovi porodice i prijatelji. Ipak, nakon što neko vrijeme prođe, a to svakako potvrđuju rezultati brojnih istraživanja, oni koji su pogođeni tragedijom očekuju od društva da onaj ko je prouzročio njihovu bol bude tako kažnjen da više niko i nikada nešto takvo ne napravi. Jer, nažalost, voljeni se ne mogu vratiti", kaže nam na početku razgovora Budimlić.

Objasnio nam je šta bi podrazumijevala kvalifikacija "obijesne vožnje".

"To je vožnja pod nedozvoljenom brzinom, pod utjecajem alkohola, bez dozvole, nepropisno postrojavanje, vožnja trotoarima, parkiranje ispred kafića, na prostorima gdje su pješaci… Ukoliko se dođe do odluke da se to propiše postoji čitav niz primjera, ne samo iz okruženja i svijeta, nego iz naše stvarnosti, koja se dešavaju, a koja se sasvim lako mogu detektovati", kaže nam Budimlić.

Osim toga, u naučnom radu se kao mjere spominju i trajno oduzimanje vozačke dozvole i automobila.

"Trenutno se mjera zabrane upravljanja vozilom može izreći do pet godina. Ono što smo mi predložili, a to već imaju naši susjedi, je doživotno oduzimanje dozvole. Naravno, ukoliko neko vozi bez vozačke dozvole, to ga neće spriječiti, ali onda u tom slučaju treba stavljati teže sankcije s većim kaznama zatvora. Zatim, kada govorimo o oduzimanju predmeta, a ovdje se vozilo smatra predmetom izvršenja krivičnog djela, svjedoci smo da se ta mjera ne provodi. Naša preporuka je da se vozilo trajno oduzima bez obzira na vlasništvo i da onaj ko daje ključeve bude svjestan da može ostati bez automobile", objašnjava Budimlić.

Naglašava da se mjere trebaju donositi temeljito, a ne ishitreno, jer se zakoni ne donose samo za dan, ili dva, već trebaju kreirati ambijent u kojem će postojati pravni poredak.

"Mi smo još jako daleko od onoga što očekuju žrtve i cijela zajednica. Naša kaznena politika za neka od najtežih krivičnih djela je neizvjesna, a nakon toga blaga i neefektivna. Kažem neizvjesna jer veliki broj onih koji počine izuzetno teška krivična djela nerijetko budu otkriveni, a kamoli kažnjeni. Brojni slučajevi, nažalost, tome svjedoče, a među njima su izazivanje smrti Dženana Memića i Davida Dragičevića. I danas policijske značke i pravosudne nose oni koji su učestvovali u zataškivanju i sakrivanju počinilaca djela koja su dovela do smrti ovih mladića. Nakon toga, tu su blage kazne, posebno za one s posebnim statusom u politici, policiji ili pravosuđu, oni dobiju simbolične kazne. Te kazne ne da ne utječu na njihovo ponašanje nego ih slični njima uzmu za primjer", ističe Budimlić.

Dodaje da oni koji bi trebali reagovati ne reaguju iz nekoliko razloga počevši od parlamenata pa do policajaca.

"Nekada je to iz razloga nezamjeranja i neizazivanja nevolja sebi, a nekada zbog umiljavanja počiniocima ili moćnicima koji stoje iza počinioca, posebno ako mogu utjecati na status onih kojima smo dali mogućnost odlučivanja. Treći razlog bi mogla biti nezainteresovanost za svoj posao", stava je Budimlić.

Napominje da su rezultati istraživanja pokazali da najviše smrti u BiH imamo u oblasti krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i da je posebno teška situacija u Sarajevu.

"U Sarajevu je primjera bahatosti u saobraćaju puno, parkiranje ispred znakova zabrane parkiranja, ispred zgrada državnih institucija, pa čak i oko policijskih uprava, vožnja i parkiranje po trotoarima, trgovima, oko posjećenijih kafića, posebno u općini Novo Sarajevo, nedozvoljena prestrojavanja, zaustavljanje i parkiranje na autobuskim stajalištima, duž cijele ulice Zmaja od Bosne, prelazak preko duple pune linije, divljanje u svim ulicama s povećanim pristupom ljudi, a generalno u BiH divljačka vožnja osoba pod pratnjom", zaključuje Budimlić.

Podsjećamo, Vlada Kantona Sarajevo je na hitnoj sjednici dogovorila da će pokrenuti procedure izmjene saobraćajnih propisa. Jedna od mjera se odnosi na izmjenu ograničenja brzine u naseljenim dijelovima grada, što je izazvalo negodovanje građana, prvenstveno zbog toga jer se tom mjerom ne djeluje preventivno na one koji "divljaju" u vožnji.