Šveđani pobjeđuju koronu, može li i BiH?

Svedska
Švedski sistem umnogome je zasnovan na povjerenju između građana i države. Epidemiologinja Aida Pitić nije sigurna da bi primjena takvog modela dobro završila kod nas

 

Švedski model borbe protiv korone pokazao se uspješnim. Nedavna istraživanja pokazala su da je 30 odsto stanovništva te skandinavske zemlje steklo imunitet.

I svjetski epidemiolozi sve češće Švedsku navode kao primjer dobre organizacije i pristupa u borbi protiv virusa. Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell izjavio je kako je ohrabren podacima prema kojima je posljednjih sedmica znatno usporio broj teških slučajeva koronavirusa.

Zatvori, otvori...

- Epidemija se sada usporava na način u koji mislim da je mali broj nas vjerovao prije sedmicu ili više. Dnevne stope smrtnosti od Covid-19, kao i broj zaraženih na intenzivnoj njezi postupno usporavaju od aprila. To je zaista još jedan znak da švedska strategija djeluje. Moguće je brzo usporiti zarazu mjerama koje poduzimamo u Švedskoj, kazao je Tegnell na konferenciji za medije.

Iako je švedski model borbe s virusom bio na meti kritika mnogih stručnjaka, pad broja zaraženih, umrlih i sve veći broj onih koji su na virus stekli imunitet, pokazuje da su ipak bili u pravu. Posljednjih dana broj novozaraženih je bio oko 100, a u utorak ih je evidentirano samo 20. Broj preminulih u utorak je bio 10, ali je desetak dana bio jednocifren.

Stalno imamo povećanje broja oboljelih i oni koji donose odluke moraju dobro da razmisle šta ćemo i kako ćemo, kaže Pitić

Mnoge evropske zemlje sada primjenjuju sličan sistem, bez rigoroznih zabrana i karantina. Među njima je i BiH.

Aida Pitić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, za Oslobođenje je kazala kako je situacija u našoj zemlji sve gora i da u ovom trenutku ne može da bude optimista.

- Mi možemo koristiti pozitivna iskustva drugih, pa da ih eventualno primijenimo. Svako donosi odluku u skladu sa svojom lokalnom situacijom. Mi smo zatvarali granice, pa onda otvarali i vidjeli da nam nije dobro donijela ta odluka. Svaka država donosi svoje odluke vidjet ćemo šta ćemo mi na kraju odlučiti. Stalno imamo povećanje broja oboljelih i oni koji donose odluke moraju dobro da razmisle šta ćemo i kako ćemo. Možete vi donijeti restriktivne mjere, ali ako se one ne poštuju, znači da nemamo pozitivan efekat. Da budemo kao Švedska i skroz ukinemo, nisam sigurna da bi se dobro završilo po naš zdravstveni sistem. Moraju da poštuju najjednostavnije mjere, građani toga moraju biti svjesni, istakla je Pitić.

Razlika u odgovornosti

Švedski sistem umnogome je zasnovan na povjerenju. Građani vjeruju državi, država građanima. Politika se u odluke stručnjaka nije miješala, Šveđani su poštovali određene mjere, pa se danas mogu pohvaliti odličnim rezultatima. Stručnjaci smatraju da je razlika u odgovornosti građana u Skandinaviji i na Balkanu drastična. Isto je i s odgovornošću vlasti.

Johan Giesecke, švedski epidemiolog, zaključuje: “Ljudima u Švedskoj objasnite šta trebaju raditi i oni to poštuju. Mnoge zemlje u Evropi su pogriješile i to će skupo platiti. Zatvaranje nije dobra opcija, a i vakcina koju nećemo dobiti prije naredne godine, smatram da će biti uzaludna”.