Bosna i Hercegovina će i ove godine imati slabiji ekonomski rast od regionalnog prosjeka, pokazuju najnovije procjene Svjetske banke. Dok se na Zapadnom Balkanu očekuje postepeno jačanje privredne aktivnosti, domaća ekonomija i dalje se suočava s problemima koji godinama usporavaju investicije, proizvodnju i otvaranje kvalitetnijih radnih mjesta.
Prema oktobarskim projekcijama Svjetske banke, ekonomija Bosne i Hercegovine u 2026. godini trebala bi ostvariti rast od 2,4 posto. Za Zapadni Balkan predviđen je rast od 3,1 posto, što znači da BiH za regionalnim prosjekom zaostaje 0,7 procentnih poena.
Na prvi pogled, riječ je o pozitivnim stopama, ali razlika postaje značajnija kada se posmatra duži period. Ekonomije koje kontinuirano rastu brže imaju više prostora za povećanje proizvodnje, ulaganja i životnog standarda. Za Bosnu i Hercegovinu, koja se već suočava s odlaskom radne snage i nedovoljnom produktivnošću, sporiji rast predstavlja dodatni razvojni izazov.
Rast postoji, ali nema snažnijeg ekonomskog zamaha
Privreda BiH u 2024. godini ostvarila je rast od 3,2 posto, nakon čega je u 2025. uslijedilo usporavanje na procijenjenih 2,1 posto.
Svjetska banka očekuje postepen oporavak ekonomske aktivnosti, prvenstveno uz podršku domaće potrošnje. Ipak, slabi izvozni rezultati, problemi u industrijskoj proizvodnji i politička neizvjesnost nastavljaju ograničavati mogućnosti bržeg razvoja.
Prema najnovijoj srednjoročnoj projekciji, rast domaće ekonomije mogao bi dostići 3,1 posto do 2028. godine.
Takva očekivanja ne ukazuju na ekonomsku krizu, ali ni na snažniji razvojni iskorak. Posebno kada se uzme u obzir da Bosna i Hercegovina tek treba značajnije smanjiti razliku u produktivnosti, prihodima i kvalitetu zaposlenja u odnosu na razvijenije evropske države.
Region se oporavlja, BiH ostaje sporija
Svjetska banka za Zapadni Balkan u 2026. predviđa rast od 3,1 posto, nakon 2,6 posto u prethodnoj godini.
Oporavku regionalne ekonomije trebale bi doprinijeti potrošnja i investicije, ali će rezultati zavisiti i od međunarodnih okolnosti, cijena energenata i privredne aktivnosti Evropske unije.
Za BiH je posebno važna situacija na evropskom tržištu, s obzirom na značaj trgovinskih veza s državama EU.
Slabija potražnja kod ključnih trgovinskih partnera može se odraziti na narudžbe domaćim proizvođačima, dok rast troškova energije i repromaterijala dodatno otežava njihovu konkurentnost.
Zbog toga ekonomska kretanja u BiH nije moguće posmatrati odvojeno od evropskih i regionalnih trendova. Ipak, vanjski faktori nisu jedino objašnjenje za sporiji rast.
Privrednici se suočavaju s preprekama koje poskupljuju poslovanje
Jedna od važnih poruka ekonomskih analiza Svjetske banke odnosi se na potrebu uklanjanja administrativnih i regulatornih prepreka koje ograničavaju razvoj privatnog sektora.
Komplikovane procedure, različiti zahtjevi za izdavanje dozvola, troškovi usklađivanja sa standardima i administrativna opterećenja mogu značajno otežati poslovanje, naročito manjim kompanijama.
Problem je posebno izražen kod preduzeća koja žele proširiti proizvodnju i nastupiti na inostranim tržištima.
Visoki troškovi nabavke sirovina, opreme i drugih proizvodnih materijala utiču na konačnu cijenu proizvoda, zbog čega domaći izvoznici teže konkuriraju kompanijama iz razvijenijih ekonomija.
Upravo zato pitanje trgovinskih prepreka nije važno samo za velike izvoznike nego i za manje firme koje tek pokušavaju pronaći kupce izvan domaćeg tržišta.
Otvoreno tržište nije dovoljno bez konkurentnih kompanija
Zapadni Balkan je tokom prethodnih decenija ostvario značajan napredak u trgovinskom povezivanju s evropskim i svjetskim tržištima.
Međutim, pristup tržištu sam po sebi ne garantuje uspjeh.
Da bi kompanija dugoročno opstala u međunarodnoj konkurenciji, potrebni su stabilni uslovi poslovanja, produktivna proizvodnja, odgovarajuća radna snaga i mogućnost pravovremene isporuke proizvoda.
Za Bosnu i Hercegovinu dodatni izazov predstavlja potreba da se ekonomski razvoj više oslanja na investicije, proizvodnju i izvoz, a manje na potrošnju kao glavni pokretač rasta.
Svjetska banka već duže upozorava da postojeći model ekonomskog razvoja BiH nije dovoljan za brzo približavanje životnom standardu Evropske unije.
Radna mjesta i produktivnost ostaju ključni problemi
Sporiji ekonomski rast ne odražava se samo na statističke pokazatelje.
Njegove posljedice mogu se osjetiti kroz slabije mogućnosti zapošljavanja, ograničen rast zarada i manji prostor za ulaganja u nove proizvodne kapacitete.
Poseban problem predstavlja odlazak radno sposobnog stanovništva, koji smanjuje raspoloživu radnu snagu i dodatno otežava poslovanje pojedinim sektorima.
Istovremeno, nedovoljna produktivnost i neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada ograničavaju mogućnosti bržeg razvoja.
Bez ozbiljnijih ulaganja u znanje, tehnologiju i konkurentnost domaćih kompanija teško je očekivati da će se ovaj trend značajnije promijeniti.
Ekonomski rast mora se osjetiti i u životnom standardu
Za građane Bosne i Hercegovine najvažnije pitanje nije samo koliko će bruto domaći proizvod porasti na godišnjem nivou, nego hoće li se taj rast odraziti na njihove prihode i svakodnevni život.
Pozitivna stopa privrednog rasta ne znači nužno da je svim domaćinstvima bolje, posebno u okolnostima kada rast cijena smanjuje kupovnu moć.
Zbog toga se stvarni ekonomski napredak mora posmatrati i kroz zaposlenost, realne zarade, produktivnost i kvalitet javnih usluga.
Najnovije prognoze Svjetske banke pokazuju da Bosna i Hercegovina ima izglede za postepen oporavak, ali istovremeno potvrđuju da postojeći tempo nije dovoljan za brzo smanjivanje ekonomskog zaostajanja.
Bosna i Hercegovina, prema tome, nije suočena samo s pitanjem kako ostvariti rast, nego kako stvoriti ekonomiju koja će rasti dovoljno brzo da zadrži radnike, privuče investitore i omogući građanima osjetnije poboljšanje životnog standarda.
U tome će ključnu ulogu imati reforme poslovnog okruženja, snažnije investicije i razvoj privatnog sektora. Bez takvih promjena, i naredne pozitivne prognoze mogle bi značiti nastavak sporog napretka, dok se ostatak regiona razvija bržim tempom.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
