Tajna Titove ljubavnice koja je bila strah i trepet u bivšoj Jugoslaviji

Josip Broz Tito imao je dvije strasti - lov i lijepe žene. Jedna od njih, o kojoj se najmanje zna je zasigurno Davorjanka Zdenka Paunović, uoči rata studentica francuskog jezika.

- Tito je 29 godina mlađu Davorjanku upoznao uoči rata. Postala mu je sekretarica, a nakon okupacije Zagreba, preselili su u Beograd. Tu se njihov poslovni odnos pretvorio u nešto drugo, kaže beogradski povjeničar Čedomir Antić, piše Express.hr.

- Par je proveo zajedno najteže ratne dane, bili su skupa u doba najvećih borbi, a kad mu je Titu u posjetu u Glavni štab stigla Herta Haas, njegova prva nevjenčana supruga, odmah joj je postalo jasno da Davorjanka i Tito zapravo žive zajedno, nastavlja Antić koji tvrdi da je zapravo Davorjanka bila njegova najveća ljubav.

Pisac Vladimir Arsenijević kaže da ga Titova ljubav prema Zdenki, kako ju je zvao, ne čudi:

 

- Ona je imala klasičnu ljepotu koja je odgovarala onom što je Broz očekivao od žene. S druge strane, Tito je odisao seksualnošću koja je prerasla njegove osobne odnose. Taj njego odnos prema masama imao je također erotičnost kakvu promoviraju svi veliki lideri.

Prva godina rata zapravo je bila godina njihove najstrastvenije ljubavi, ali i najstrastvenijih svađa. Čedomir Antić kaže:

- Među partizanima je bio propagiran moral u kojem nije bilo mjesta privatnom i nije bilo osobnih odnosa. Davorjanka i Tito živjeli su u partizanskom logoru, gdje nije bilo privatnih odaja i sve razgovore su mogli čuti i drugi, bez obzira koliko lični bili.

 

No i svađe između Davorjanke i Tita bile su jednako tako strastvene. Kad se jednom Tito požalio svom pratitelju Đuri Vujoviću Špancu i ispričao mu zašto se svađa s Davorjankom, ovaj mu je savjetovao: „Druže Tito, ja bi nju srijeljao!“.

Tito nije bio Davorjankina prva ljubav. Bio je to Jovo Kapičić, crnogorski komunist i kasnije upravitelj Golog otoka. Silno je patio za Davorjankom, a najveća tuga ga je obuzela kad je nakon Igmanskog marša na Foči vidio Tita i Davorjanku kako jašu na konjima.

- Požalio se jednom svom prijatelju koji ga je utješio: 'Nemaš za čim žaliti, ona je postala strašna osoba. Pred njom se niko ne usudi ništa reći, zbog nje padaju glave - kaže povjesničar Čedomir Antić.

Iz Titovog okruženja mnogi nisu trpjeli Davorjanku, pa se zbog nje čak jednom održao i partijski sastanak sa samo jednom točkom dnevnog reda. Na kraju sastanka, Tito je ustao i rekao: „Radite što hoćete, ali ja bez nje ne mogu!“.

Sahrana u tajnosti

- Iako je ta veza trajala kratko, ostavila je jaki trag. Zdenka je imala moć ugroziti razne ambicije ljudi iz Titovog bliskog okruženja, pa je tako neposredno utjecala i na političke odluke.

U Titovom uredu radila je sve do 1946. godine, kad je preminula u 25. godini života. Postoje razne špekulacije, ali prema službenoj verziji umrla je od tuberkuloze. Tito ju je čak poslao na liječenje u Moskvu, najboljim liječnicima, ali se ona ubrzo vratila i nedugo nakon toga umrla. Budući da ju je jako volio htio je da ju sahrane u vrtu Bijelih dvora, unutar njegove beogradske rezidencije. Nikom nije rekao za njezinu smrt.

 

- U tom je vrtu sahranio i svog omiljenog konja i psa. Da se to dogodilo nekom drugom narodu, pisalo bi se o tome u udžbenicima kao o jednoj od najvećih nacionalnih uvreda i poniženja, ali kod Srba to nije slučaj. To samo govori što je sve učinilo jednoumlje barbarstvo i nasilje, smatra pisac Matija Bećković.

Titov unuk Josip Joška Broz kaže:

- Nakon Davorjankine smrti više niko nije o njoj smio ništa pričati. A kako i bi? Došla je Jovanka i ko bi pred njom smio pričati o Zdenki?

Ipak, u Bijeli su dvor još godinama dolazili članovi Davorjankine porodice obići njezin grob na godišnjicu smrti.

Niko neće posmrtne ostatke

- Roditelji su joj pomrli, ali je ostala rodbina koja je dolazila, no kako su rekli, Tito nikad s njima nije dolazio na grob za godišnjicu smrti, niti je ikad bio tamo. Poslije pada Miloševićevog režima i odlaska Miloševića iz Bijelog dvora, kompleks je djelomično vraćen vlasnicima - nasljednicima porodice Karađorđević, koji su kontaktirali njezinu porodicu i nudili premještanje posmrtnih ostataka u Požarevac, no porodica nije bila zainteresirana - kaže Čedomir Atnić za Blic.rs

Danas grob održava porodica Karađorđević.

Bijeli dvor je svojim novcem 1934. godine počeo graditi kralj Aleksandar sa željom da sinovima Petru Drugom, Tomislavu i Andreji daruje rezidenciju. Nije doživio kraj radova, pa je dvor 1936. godine dovršio knez Pavle.

U međuvremenu, dvor je nacionaliziran i vlasništvo je Republike Srbije. Postao je muzej s kolekcijom umetničkih slika i velikom knjižnicom, a u ostalim prostorijama je stilski namještaj i mnoge druge vrijednosti. Dvorski kompleks na Dedinju zapravo ima Stari i Beli dvor i trebali bi biti vraćeni njihovim stanarima – porodici Karađorđević.

No, to se vrlo vjerojatno neće dogoditi i 2018. godine trebao bi biti donesen novi zakon kojim bi se definirao status bivše rezidencije bivšeg predsjendika bivše Jugoslavije. Do tad Bijeli dvor u kojem je živio Tito, ostaje i dalje u raspadnutom stanju, a brojnim umjetninama i vrijednostima prijeti potpuno uništenje.

Grob Davorjanke Zdenke Paunović ostat će izgleda zauvijek u vrtu rezidencijalnog kompleksa, a danas ga održava obitelj Karađorđević.

Izvor: