Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine će u četvrtak odigrati svoj drugi meč na Svjetskom prvenstvu, koje se održava u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku i Kanadi. Protivnik će biti nominalni favorit grupe, Švicarska.
Obje ekipe su Mundijal počele s remijima, s tim da su u Švicarskoj definitivno više nezadovoljni, pa čak i šokirani, zbog neriješenog rezultata protiv Katara (1:1). Zmajevi su, s druge strane, remizirali s domaćinom Kanadom, identičnim rezultatom.
Švicarska će definitivno biti teži protivnik za našu reprezentaciju, a oni su, bez obzira na remi u prvom kolu, i dalje apsolutno najbolja ekipa u grupi B.
Švicarska živi i umire s bivšim asom Arsenala
Nogometna reprezentacija Švicarske je trenutno 19. na FIFA-inoj rang listi. U kvalifikacijama za ovo takmičenje je bila prva u svojoj grupi, ostvarujući četiri pobjede i dva remija.
Riječ je o izrazito dobroj i kompaktnoj ekipi, koja možda ne pripada samom vrhu evropskog i svjetskog nogometa, ali je svakako favorit protiv svih reprezentacija u ovoj grupi, uključujući i Zmajeve.
Formacija Švicarske, za razliku od prijašnjeg protivnika Zmajeva, nije fiksna niti klasična. U grafikama prije meča se često prikazuje kao 3-4-3, ali je suštinski u pitanju 4-3-3 s fluidnim veznim redom i izrazito napadački orijentisanim bekovima.
Motor igre Švicarske je Granit Xhaka, 33-godišnji veteran koji igra svoje četvrto Svjetsko prvenstvo. Bivši igrač Arsenala je glavni pokretač napada svoje reprezentacije te osoba koja kretnjama i dodavanjima odlučuje sve, od brzine igre do dijela terena koji će napasti njegovi saigrači.
To ukazuju i brojke s utakmice protiv Katara. Xhaka je uz nevjerovatnih 95 posto uspješnosti kompletirao 70 dodavanja, od čega je 31 dodavanje bilo u posljednjoj trećini terena, gdje je Švicarska i boravila u većini utakmice.
Iako je Xhaka glavni pokretač igre Švicarske, svi napadi počinju od štopera, a trojka koja je po formaciji činila ovu liniju je Manuel Akanji, Nico Elvedi i Denis Zakaria. Ipak, ova formacija ne otkriva punu priču o tome kako Švicarska istinski igra.
Kontrolisani haos koji počinje iz zadnje linije
Odbranu Švicarske, pored ove trojke, formalno čine i Ricardo Rodriguez te Michel Aebischer. Ipak, u napadu se Aebischer prebacuje u sredinu sa Xhakom i Remom Freulerom, a na njegovo mjesto dolazi Zakaria.
U napadu se posljednja linija, koju nerijetko čine samo Elvedi i Akanji, pomjera na 40 do 50 metara od protivničkog gola, dok su Zakaria i Rodriguez, na svoje načine, potpuno uključeni u napad.
Posebno je zanimljiva uloga Zakarije, koji od nominalnog trećeg štopera efektivno postaje napadač, koji iz drugog i trećeg plana ulazi u protivnički kazneni prostor i stvara višak.
S druge strane, Rodriguez okupira prostor na 30 metara od protivničkog gola gdje traži dodavanja na stranu ili, ako se za to otvori prostor, priliku za šut.
U isto vrijeme, trojka iz sredine (Xhaka, Aebischer i Freuler) imaju različite uloge u odnosu na dešavanja na terenu. Bilo da je to davanje podrške svojim krilima, povlačenje u sredinu ili pokrivanje rupa koje ostaju iza ofanzivnih bekova, njih trojica pokrivaju najveći prostor i igraju ključnu ulogu u održavanju sistema koji se može nazvati kontrolisanim haosom.
Iako se u jednom trenutku može desiti da je Zakaria ofanzivnije od krila ili čak napadača, a jedan od centralnih veznih suštinski igra štopera ili desnog beka, to je dio plana gdje svaki od igrača u sredini mora biti spreman na svaku mogućnost. Time Švicarska oduzima vrijeme protivniku za tranziciju, dok se čeka povratak u odbrambenu formaciju.
Potentna krila i napadač čija uloga nije u potpunosti jasna
Švicarska igra s dvoje krila koja se ne mogu nazvati "desnim" ili "lijevim", već se često i mijenjaju. Protiv Katara, krila su bila Ruben Vargas i Dan Ndoye.
Iako nominalno krila, njihov prostor za djelovanje nije limitiran samo na strane na kojima djeluju. Posebno se to odnosi na Ndoyea, koji često traži prostor za brza dodavanja s veznjacima, ali i bekovima, čime bi se potencijalno otvorio prostor za ulaze iza leđa odbrane.
Vargas i Ndoye također vole ulaziti u duele jedan na jedan s protivničkim bekovima, a krasi ih brzina i solidan dribling. Posebno su opasni kada imaju podršku bekova i sredine, koji često prolaze iza njihovih leđa i traže priliku za "overlap", odnosno protrčavanja čime bi raširili odbranu i urušili defanzivnu strukturu protivnika.
Dok je uloga svih igrača u Švicarskoj jasna, čak i kada to izgleda haotično, napadača igra Breel Embolo, čija rola nije u potpunosti jasna i pokazuje određenu limitaciju u kadru koju ima selektor Murat Yakin.
Imati krila koja vole napadati prostor obično znači da napadač igra ulogu "lažne devetke" koja ima veći uticaj u kreaciji nego u završetku akcije, ali je jasno da Embolo nije dovoljno tehnički potkovan da tu ulogu ispuni u maksimumu.
Ipak, uspijeva da nađe svoj prostor koristeći fizičke predispozicije da se, često leđima okrenut prema protivničkom golu, izvlači štopere iz svojih pozicija i otvara mogućnost svojim krilima da napadaju kazneni prostor, ali i ulaženje veznih igrača u otvoreni prostor.
Koja je najveća snaga Švicarske i kako se BiH može odbraniti?
Odbrana Zmajeva je, pored naših potentnih krila koja još nisu ispunila svoj puni potencijal, svakako najveća snaga BiH, ali će protiv Švicarske imati potpuno drugačiji zadatak u odnosu na utakmicu protiv Kanade.
Dok Kanada koristi fizikalije svojih nogometaša, Švicarska koristi kratke pasove i prepoznavanje otvorenog prostora, što znači da će defanzivci naše selekcije morati da budu u punoj koncentraciji i da, osim protivničkih igrača, prate i prostor koji ostaje iza njih.
Upravo ulasci Kanađana iz drugog plana su stvarali najveće probleme za našu odbranu, koja je odlična u markiranju igrača, ali je pokazala manjkavosti u odbrani prostora.
Tu će ključnu ulogu igrati naš vezni red, koji će izvjesno činiti Benjamin Tahirović i Ivan Bašić. Upravo će na Tahiroviću biti pritisak da opravda očigledno neograničeno povjerenje koje u njega ima selektor Sergej Barbarez i da, osim pomaganja u markiranju krila i bekova, bude svjestan kretnji protivničkih igrača u kazneni prostor Zmajeva.
Katić i Muharemović će, naravno, biti pod najvećim udarom, a igrat će drugačiju ulogu u odnosu na utakmicu protiv Kanade. U toj utakmici su briljirali, ali Švicarci neće praštati bilo kakvu grešku, bilo da je riječ o nepotrebnom izlijetanju izvan pozicije ili "spavanju" u praćenju protivničkih igrača u prostoru između zadnje i srednje linije.
Naravno, na udaru će biti i bekovi, odnosno Sead Kolašinac i Amar Dedić. Ipak, oni će kao i u prethodnoj utakmici imati izdašnu podršku naših krila, a očekuje se da će to biti Amar Memić i Esmir Bajraktarević. Iako time Zmajevi žrtvuju njihov napadački potencijal, protiv Švicarske će ključ biti odbrana, a ne naš napad, zbog očigledne razlike u kvaliteti ekipa.
Napadačkih prilika će biti malo, sve ovisi o egzekuciji
Iako je Katar imao nekoliko prilika protiv Švicarske, to se može smatrati anomalijom jer je ova ekipa napravila sistem koji na efikasan način eliminiše mogućnosti grešaka u izgradnji napada, ali i u tranziciji.
Jednostavnije rečeno, sistem igre Švicarske se bazira na polivalentnosti njihovog veznog reda koji pokriva rupe iza ofanzivnih bekova, što znači da će krila i napadači BiH ispred sebe često, umjesto Zakarije i Rodrigueza, imati Aebischera, Xhaku ili Freulera, koji će iza sebe, kao osigurače, imati Elvedija i Akanjija.
Ipak, teško je očekivati, čak i od stabilne selekcije kao Švicarske, da će cijelu utakmicu uspjeti održavati savršenu formu, što znači da će prilika biti. U tom kontekstu, ključno je da prvenstveno Ermedin Demirović, kao udarna igla Zmajeva, opravda povjerenje Barbareza i uspije pokazati efikasnost i egzekuciju po kojoj je poznat u njemačkoj Bundesligi.
Naravno, zbog visokih štopera i napadača, prekidi će također biti prilika, mada će ih biti manje zbog kontrole koju Švicarska generalno ima nad utakmicama koje igra, posebno protiv slabije rangiranih protivnika.
Taktički, izvjesno je da ćemo gledati Švicarsku koja kontroliše utakmicu i BiH koja se brani u našem, sada prepoznatljivom, duplom bloku. Odbiti sve napade će biti teško, ali je BiH sada već poznata po svojoj izrazito stabilnoj odbrani.
Ipak, Švicarska će biti prijetnja kakvu dugo vremena nismo imali priliku vidjeti i na ovom meču će se vidjeti da li je BiH sposobna igrati odbranu baziranu na inteligenciji i praćenju prostora, te da li će krila koja imaju mnogo defanzivnog tereta moći naći snage da istrče i kontranapade koji će biti glavno oružje Zmajeva.
Izvor:
