Talibanske vlasti usvojile su novi porodični zakon koji ne propisuje minimalnu starosnu granicu za sklapanje braka, što je izazvalo oštre reakcije organizacija za ljudska prava i upozorenja da bi ovakva pravila mogla dodatno normalizovati dječje brakove u Afganistanu.
Specijalna predstavnica organizacije “UN Women” za Afganistan Suzan Ferguson (Susan Ferguson) izjavila je da novo zakonodavstvo predstavlja “još jedan ozbiljan korak” u urušavanju prava žena, gotovo pet godina nakon povratka talibana na vlast.
Agencija je upozorila da novi propisi ne određuju minimalnu starost za brak, čime odstupaju od zakona koji su važili prije talibanskog preuzimanja vlasti u augustu 2021. godine, kada su prisilni dječji brakovi bili kriminalizovani.
- Time što se implicira da su dječji brakovi dozvoljeni, postoji rizik da će takva praksa postati normalizovana - rekla je Ferguson.
Prema navodima “UN Women”, nova regulativa definiše procedure putem kojih brak koji uključuje dijete može biti poništen nakon što osoba dostigne pubertet.
Propis od 31 člana, pod nazivom “Principi razdvajanja između supružnika”, reguliše raskid brakova u različitim vjerskim i pravnim okolnostima.
Među njima su dječji brakovi, odnosi zasnovani na dojenju, prisilno razdvajanje, nestali muževi, otpadništvo od vjere i optužbe za preljubu.
Posebna pažnja posvećena je odredbi “khiyar al-bulugh” odnosno “izbor nakon puberteta”, islamskom pravnom principu koji omogućava poništenje braka sklopljenog tokom djetinjstva nakon dostizanja puberteta.
Prema članu 5, ukoliko brak djeteta ugovore rođaci koji nisu otac ili djed, brak se smatra pravno važećim ako je supružnik društveno odgovarajući i ako je miraz primjeren.
Propis navodi da dijete kasnije može tražiti poništenje braka nakon dostizanja puberteta, ali isključivo sudskim putem.
Pravila također daju široka ovlaštenja porodičnim patrijarsima kada je riječ o dječjim brakovima, ali istovremeno navode da brak može biti poništen ukoliko se staratelji smatraju nasilnim, mentalno nesposobnim ili moralno iskvarenim.
Nekoliko odredbi dodatno učvršćuje strogo starateljstvo, posebno član 7, koji uvodi različite standarde pristanka na brak.
U dokumentu se navodi da se šutnja “djevice” tumači kao pristanak na brak, dok se ista šutnja muškarca ili prethodno udate žene ne smatra pristankom.
Pogoršan položaj žena
U Afganistanu, gdje žene i djevojčice često ne smiju govoriti iz straha od kazne, novi zakon mogao bi dodatno pogoršati njihov položaj.
Propis također daje talibanskim sudijama široka ovlaštenja da intervenišu u bračnim sporovima vezanim za pitanja otpadništva od vjere, “okretanja od islama”, dužeg odsustva muža i optužbi za preljubu.
Posebno se spominje i “zihar”, klasični islamski koncept u kojem muž poredi svoju suprugu sa zabranjenom ženskom rođakom.
Prema tom dijelu zakona, sudije mogu prisiliti muževe da izvrše vjerske kazne ili odobre razvod, a za provođenje pravila mogu koristiti zatvor i fizičko kažnjavanje.
Tekst zakona reguliše i bračna ograničenja prema islamskom pravu vezana za “srodstvo po mlijeku”. Djeca koju doji ista žena smatraju se braćom i sestrama, pa sudije mogu poništiti brak ukoliko se otkrije takva povezanost među supružnicima.
Propisi definišu i procedure za slučajeve kada su muževi nestali duži period, omogućavajući sudsku intervenciju pod određenim uslovima.
Restriktivne mjere
Nova pravila dolaze u trenutku kada talibani nastavljaju uvoditi restriktivne mjere prema ženama i djevojčicama otkako su ponovo preuzeli vlast u augustu 2021. godine.
Od povratka na vlast djevojčicama je zabranjeno školovanje nakon šestog razreda, dok su uvedena i brojna ograničenja u vezi s radom i kretanjem žena.
Ranije ove godine talibani su usvojili i novi krivični zakonik kojim su žene praktično stavljene na nivo “robinja”.
Prema novim pravilima, muževima je dozvoljeno fizički kažnjavati supruge ukoliko ne dođe do teških tjelesnih povreda.
Član 32 navodi da će muž biti osuđen na 15 dana zatvora samo ukoliko ženu udari štapom i nanese joj ozbiljne povrede poput “rana ili tjelesnih modrica”, a žena to uspije dokazati pred sudijom.
Međutim, problem predstavlja činjenica da žena mora ostati potpuno pokrivena dok pokušava dokazati povrede sudu.
Također, mora biti u pratnji muškog pratioca, što je u većini slučajeva upravo njen suprug.
Novi zakonik ne zabranjuje niti sankcioniše seksualno i psihološko nasilje nad ženama.
Osim toga, ženama je zabranjeno tražiti utočište kod porodice kako bi pobjegle od nasilja u vlastitom domu.
Član 34 navodi da žena koja više puta odlazi u kuću svog oca ili drugih rođaka bez dozvole supruga i “ne vraća se kući uprkos muževljevom zahtjevu” može biti kažnjena sa tri mjeseca zatvora.
Kazne prijete i članovima njene porodice.
Islamski zakoni u Afganistanu postali su toliko restriktivni da se čak i berberi suočavaju s pritvorom zbog prekratkog šišanja muških brada.
U januaru je Ministarstvo za širenje vrline i sprečavanje poroka saopćilo da je sada “obavezno” puštati brade duže od šake, čime je dodatno pooštrena ranija naredba.
Ministar Halid Hanafi (Khalid Hanafi) rekao je da je “odgovornost vlade da vodi naciju ka izgledu u skladu sa šerijatom”.
“Zvaničnici zaduženi za promociju vrline dužni su da sprovode islamski sistem”, rekao je Hanafi.
U vodiču za imame, objavljenom u novembru, vjerskim liderima je naređeno da u svojim propovijedima brijanje brade opisuju kao “veliki grijeh”.
Izvor: avaz.ba
FOTO: Ilustracija
