Tegeltija: Uzunović slanjem dopisa CIK-u prekršila zakone i počinila disciplinski prekršaj

 

Sutkinja Sena Uzunović je dopisom koji je poslala Centralnoj izbornoj komisiji BiH prekršila zakone i počinila disciplinski prekršaj, miješajući se u postupak za koji nema nikakvu nadležnost, izjavio je Srni bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkoj vijeća BiH Milan Tegeltija.

 

- Sudija krivičnog vijeća nema nikakvu nadležnost ni pravo da tumači presude u postupcima u izbornom procesu. Ovdje se radi o prostoj stvari - istakao je Tegeltija.

 

Miješanje u postupke

Tegeltija je rekao da se svjedoči "nepojmljivom i skandaloznom kršenju Zakona o krivičnom postupku i Izbornog zakona u BiH, te Ustava BiH od jednog sudije".
 

- Sena Uzunović je sebi dala pravo da se miješa u postupke u kojim nema nikakve nadležnosti - ocijenio je Tegeltija, reagujući na dopis Uzunovićeve CIK-u da Milorad Dodik ne može da bude predsjednik SNSD-a.
 

On je istakao da je riječ o sutkinji koja dostavlja dopis CIK-u u postupku u kojem ona kao sudija prvostepenog krivičnog vijeća nema nikakvu nadležnost.

 

Udruženja građana

Tegeltija je istakao da Uzunović, "bez ikakvog postupka i procedure, samoinicijativno i nepozvana, sama sebi daje ovlaštenje da se petlja u postupak za koji je isključivo nadležno Apelaciono odjeljenje Suda BiH i to nakon što je ono donijelo odluku u vezi sa izbornim procesom u postupku po žalbi".

 

On je naveo da Uzunović vrši klasični disciplinski prekršaj iz vlastitih interesa, miješajući se u sferu u kojoj nema nadležnost.
 

- Ovo nije akt suda, ovo je akt sudije Sene Uzunović. Riječ je o klasičnoj zloupotrebi pozicije sudije, pokušavajući da izdejstvuje nekakvu odluku - ocijeno je Tegeltija.

 

On je pojasnio da je njeno tumačenje pravnih posljedica presude u svojoj biti "potpuno pogrešno i nakaradno, jer se one ne mogu tumačiti kako je ona to učinila u dopisu koje je poslala CIK-u".

 

- Potpuno je jasno definisano na šta se odnose pravne posljedice presude. One se ne odnose na pravna lica koja nisu obuhvaćena javnim finansiranjem, a političke partije su registrovane kao udruženja građana. Udruženja imaju pravo da biraju svoje predstavnike - zaključio je Tegeltija.