Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ulazi u novu i još opasniju fazu, dok se kriza istovremeno širi na dva ključna pomorska pravca za transport nafte – Hormuški moreuz i Crveno more.
Napadi na tankere, ozbiljno smanjena plovidba, američki udari na ciljeve u Iranu i sve oštrije poruke iz Teherana izazvali su novi rast cijena energenata i strah od velikog poremećaja globalnog snabdijevanja.
Kako prenosi Reuters, cijena sirove nafte Brent nastavila je rasti i dostigla približno 96,5 dolara po barelu, što predstavlja najviši nivo u posljednjih nekoliko sedmica. Tržišta reaguju na nove napade na brodove, nastavak vojnih operacija i prijetnje zatvaranjem najvažnijih pomorskih prolaza.
Napadnuta dva saudijska tankera
Jemenski Huti, koje podržava Iran, preuzeli su odgovornost za napade na dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru.
Prema dostupnim informacijama, brodovi su napadnuti projektilima i bespilotnim letjelicama, a na najmanje jednom od njih navodno je izbio požar.
Napadi predstavljaju dodatno širenje sukoba prema području Bab el-Mandeba, uskog prolaza koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim okeanom.
Riječ je o jednoj od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte, goriva i druge robe prema Evropi. Svako ozbiljnije zatvaranje tog prolaza prisililo bi veliki broj brodova da koriste znatno dužu rutu oko afričkog Rta dobre nade.
Napadi u Crvenom moru posebno izazivaju zabrinutost jer se istovremeno nastavljaju ozbiljni poremećaji u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi veliki dio nafte i ukapljenog prirodnog plina iz zemalja Perzijskog zaljeva.
Iran tvrdi da kontrolira Hormuški moreuz
Iranska revolucionarna garda tvrdi da se Hormuški moreuz nalazi pod njenom kontrolom te da brodovi ne mogu prolaziti bez koordinacije i odobrenja vlasti u Teheranu.
Iako nema pouzdane potvrde da je moreuz potpuno fizički zatvoren za svaki brod, podaci o pomorskom saobraćaju ukazuju na to da je broj prolazaka ozbiljno smanjen.
Brojne brodarske kompanije izbjegavaju to područje zbog rizika od napada, zapljene brodova ili drugih sigurnosnih incidenata.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf ranije je upozorio da Iran neće prihvatiti situaciju u kojoj bi njegov izvoz nafte bio onemogućen, dok bi druge države Zaljeva nastavile nesmetano prodavati energente.
– U regiji u kojoj mi ne možemo prodavati naftu, niko neće prodavati naftu – poručio je Galibaf.
Dodao je da nijedna regionalna infrastruktura neće ostati sigurna ukoliko ne bude zagarantirana sigurnost Irana.
Takva poruka može se odnositi na naftna postrojenja, rafinerije, luke, cjevovode, elektrane i američke vojne baze širom regije.
SAD nastavio vojne udare
Američka vojska nastavila je napade na ciljeve u Iranu, tvrdeći da su operacije usmjerene na vojne kapacitete, položaje Iranske revolucionarne garde i sisteme koji se mogu koristiti za napade na komercijalne brodove.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je zaprijetio da će SAD uništiti po jedan iranski most ili elektranu za svaki novi napad na komercijalni brod u Hormuškom moreuzu.
Prema izvještajima međunarodnih medija, američke snage dodatno su pojačale operacije korištenjem bombardera B-1 za napade na ciljeve povezane s iranskim snagama.
Iran je odgovorio prijetnjama da će napasti američke interese i infrastrukturu njihovih saveznika u zemljama Perzijskog zaljeva.
Svjetsko tržište strahuje od nestašica
Istovremena prijetnja Hormuškom moreuzu i prolazu Bab el-Mandeb predstavlja jedan od najozbiljnijih rizika za svjetsko energetsko tržište.
Zaljevske države pokušavaju povećati korištenje alternativnih cjevovoda koji zaobilaze Hormuški moreuz, ali njihovi kapaciteti nisu dovoljni da u potpunosti zamijene pomorski izvoz.
Saudijska Arabija dio nafte može transportirati prema Crvenom moru, dok Ujedinjeni Arapski Emirati koriste cjevovod prema luci Fujairah u Omanskom zaljevu.
Međutim, novi napadi u Crvenom moru sada ugrožavaju i jedan od glavnih alternativnih pravaca za saudijski izvoz.
Analitičari upozoravaju da bi nastavak napada na tankere ili ozbiljnije oštećenje energetskih postrojenja mogao dodatno podići cijene nafte, goriva i transporta širom svijeta.
Rast cijena energenata mogao bi izazvati i novi talas inflacije, jer bi povećao troškove proizvodnje, avionskog i cestovnog saobraćaja te transporta hrane i druge robe.
Situacija ostaje izuzetno nepredvidiva. Hormuški moreuz nije potvrđeno potpuno zatvoren za sav pomorski saobraćaj, ali je plovidba ozbiljno poremećena, dok napadi u Crvenom moru pokazuju da se sukob više ne zadržava samo u Perzijskom zaljevu.
Ukoliko se napadi na tankere nastave ili dođe do potpunog zatvaranja jednog od dva ključna pomorska prolaza, posljedice bi mogle osjetiti države i potrošači daleko izvan Bliskog istoka.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
