Povodom Svjetskog dana borbe protiv osteoporoze, gošća jutarnjeg programa na N1 bila je prof. dr. Aida Hasanović, predsjednica Društva za osteoporozu u Federaciji BiH, specijalistkinja fizikalne medicine i rehabilitacije i redovna profesorica Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U razgovoru je istakla nagli rast obolijevanja, “tihi” tok bolesti koji često dovodi do prvog znaka osteoporoze i potrebu da se prevencija, rana dijagnostika i liječenje sistemski urede.
Hasanović naglašava da je obilježavanje Svjetskog dana (20. oktobar) “od velikog značaja prije svega zbog naglog povećanja učestalosti i obolijevanja od same bolesti koja je vrlo opaka kako kod nas u Bosni i Hercegovini tako i globalno”. Prema navedenim podacima:
“U Bosni i Hercegovini ima 162.000 osoba koje su oboljele od osteoporoze. U toj grupi veći dio je ona glavna grupa, dakle žene u postmenopauzi nakon 50. godine života koje zbog pada ženskog polnog hormona estrogena dobiju osteoporozu i to je negdje prema svjetskim standardima zapravo 30% žena nakon 50. godine ima osteoporozu… Pošto su to podaci iz 2023., nemamo ažurirane podatke za 2025. godinu, ali je pretpostavka da je taj broj povećan čak za 60%", navela je Hasanović.
Govoreći o globalnim razmjerama, dodaje:
“Alarmantni podaci dolaze od Svjetske fondacije za osteoporozu… više od 500 miliona ljudi globalno ima osteoporozu. Osteoporotične frakture su češće od obolijevanja od raka dojke; hospitalizacija pacijenata s osteoporozom je češća od hospitalizacije s infarktom miokarda, dijabetesom; frakture kod muškaraca zahtijevaju duži period bolničkog tretmana, recimo, od raka prostate. Shodno tome i slogan ovogodišnje kampanje glasi: ‘Osteoporoza — globalna zdravstvena kriza koju više ne možemo ignorisati'".
Zašto je “tihi kradljivac kostiju”
Osteoporoza se često otkrije tek kada do prijeloma već dođe.
"Radi se o skeletnom, koštanom oboljenju koje nastaje zbog smanjenja koštane gustoće ili mase uslijed smanjenja koncentracije kalcija i drugih minerala… Prvi znak osteoporoze jeste upravo prijelom (kičmenih pršljenova, podlaktice i kuka). Posljedica prijeloma je invalidnost, a posljedica invalidnosti nesposobnost za samostalnu aktivnost i ovisnost o porodici i društvu. Znaci se zapravo pojave tek kada dođe do komplikacije — do prijeloma", navela je Hasanović.
Pojašnjava da je dio problema i to što ljudi rane znakove pripisuju starenju i zbog izostanka bola ne odu na pretrage.
"Neke pojave, tipa pogrbljenosti kičmenog stuba i smanjenja tjelesne visine, čovjek zanemari… Zlatni standard u dijagnostici je denzitometrija, metoda koja služi za određivanje gustoće kostiju, odnosno, koštane mase", naglasila je naša sagovornica dodajući da se bol i simtpomi osteoporoze ne pojavljuju sve dok se ne desi taj prijelom.
Ko je u najvećem riziku?
Doktorica dodaje da je najugroženija je populacija žena nakon 50. godine, ali se osteoporoza javlja i u starijoj dobi kod muškaraca te rjeđe u mlađim grupama uz prisutne rizične faktore.
"Najčešći faktori rizika su starost, ženski spol (postmenopauza - zbog pada ženskog hormona estrogena), pušenje, alkohol, neadekvatna fizička aktivnost, ishrana siromašna vitaminom D i kalcijem, porodična anamneza, te hronične bolesti i dugotrajna terapija kortikosteroidima. U mlađoj dobi (30–40 godina) može se javiti uz dodatne rizike poput smanjene tjelesne težine, slabe fizičke aktivnosti i genetskih predispozicija—češće kao osteopenija, stanje koje prethodi osteoporozi", pojasnila je.
Upravo nedostatak vitamina D kod djece pogotovo može izazvati promjene. Nije riječ o klasičnoj osteoporozi, ali jeste jedna vrsta takvog oboljenja.
"Postoje neki oblici i u nekim mlađim životnim periodima, dakle ranim životnim periodima. Mi kod djece imamo recimo jedno stanje koje se zove rahitis, koje nastaje uslijed nedostatka vitamina D — zato se djeci i daje vitamin D i kalcij itd. Sve su to neka stanja — ne možemo reći da su osteoporoza, ali nešto što je vrlo slično zbog nedostatka svih tih vitamina", istakla je.
Prevencija - ishrana, kretanje, sunce
Doktorica Hasanović prevenciju sažima u tri stuba: ishrana, fizička aktivnost i umjereno izlaganje suncu.
“Ishrana mora biti bogata vitaminom D i kalcijem — mlijeko i mliječni proizvodi, brokula, povrće, riba (tuna, losos)… Fizička aktivnost je jako bitna - šetanje, hodanje, trčanje; vježbe snage za leđa, kukove, kičmu, ramena, ali s mjerom. I na kraju, izlaganje sunčevim zracima: umjereno izlaganje je jako dobro jer pod utjecajem sunca dolazi do sinteze vitamina D u koži", naglasila je.
Upozorava i na greške kod vježbanja:
“Vježbe su inače jako dobre, ali pretjerano opterećenje može imati kontraefekat. Postoji plan i program — sve se radi u skladu s ljekarom. Vježbe smanjuju bolno stanje, povećavaju mineralnu gustoću kostiju (ne kao lijekovi, ali se povećava) i štite od padova i prijeloma, a važne su i za mentalno zdravlje".
U praksi se pacijenti susreću s nizom sistemskih problema, ističe Hasanović.
“Ne postoji jedinstvena esencijalna lista lijekova na nivou države. Lijekovi su jako skupi — recimo Bonviva košta oko 400 KM, a nekad su i nedostupni, pa pacijent počne tretman i mora ga prekinuti. Nedostupni su i aparati za denzitometriju; a na nivou primarne zdravstvene zaštite nema jedinstvenih pravilnika o riziku obolijevanja. Nemamo ni adekvatnih statističkih podataka. Zato je presudno donijeti nacionalnu strategiju i uspostaviti preventivne programe skrininga i rane dijagnostike", kazala je Hasanović.
Šta radi Društvo za osteoporozu FBiH?
Društvo za osteoporozu FBiH, kaže, kontinuirano radi na edukaciji i umrežavanju struke.
“Prošle godine, u decembru 2024. u Sarajevu, održali smo Simpozij multidisciplinarnog pristupa osteoporozi s međunarodnim učešćem. Od 13. do 14. decembra ove godine planiramo novi simpozij pod nazivom ‘Savremeni pristupi u prevenciji i liječenju osteoporoze’. Članovi društva stalno učestvuju na stručnim skupovima — prošle godine smo bili u Rimu, a sljedeće, 2026. godine, na Svjetskom kongresu osteoporoze u Pragu. Kao punopravna članica Svjetske fondacije za osteoporozu, imamo njihovu podršku i pokroviteljstvo; najavili su da će materijale s našeg simpozija javno objaviti na svojoj stranici", navela je Hasanović.
Na kraju je poručila da je pokret veoma bitan za održavanje našeg zdravlja.
“Pokret je jedna mjera našeg zdravlja — i somatskog i mentalnog. Pokret je suština svega, uz adekvatnu ishranu i fizičku aktivnost. Svi moramo pratiti znake koje nam tijelo daje i, ako primijetimo nešto što bi moglo ukazivati na ovo oboljenje, obratiti se ljekaru radi rane dijagnostike. ‘Pokrenite se za svoje kosti’ — to je ovogodišnji slogan i poruka", zaključila je Hasanović.
