23 Jun

Tone hrane dnevno završe na bh. deponijama, dok mnogi građani odlaze gladni na spavanje

Građani u BiH svakodnevno bacaju tone namirnica.

Pored racionalnijeg korištenja hrane i selekcije otpada, nadležni smatraju kako je bh. stanovništvo, po uzoru na evropske zemlje, potrebno više educirati o štednji kako bi ostaci ispravne hrane završili u rukama beskućnika i siromašnih, a ne na deponijama.

Radnici komunalnog preduzeća Rad u Kantonu Sarajevo svaki dan, od ukupne količine otpada iz kontejnera, na deponije odvezu blizu devet posto organskog otpada.

Osim hrane koja završi u kontejnerima, velike količine namirnica propadaju i u fabrikama, skladištima i trgovinama. 

Direktor Rada Selim Babić govori nam kako su to uglavnom ostaci hrane poput oguljine voća i povrća, što znači da su količine bačene hrane mnogo veće.
 

Dobivanje energije iz biomase

Babić nam pojašnjava na koji način se mogu iskoristiti ostaci hrane u domaćinstvu prije nego završe u kontejnerima. Kaže kako je posebno zanimljivo dobivanje energije iz biomase.

"Jedan od načina uštede je korištenje ostataka hrane kao korisnih sirovina za reciklažu. Ostaci hrane biljnog porijekla korisni su za plodni humus koji građani mogu samostalno proizvoditi u svojim baštama. Plinovi koji nastaju korištenjem biomase mogu se također iskoristiti za proizvodnju energije, čime se podstiče načelo održivog razvoja. Ovaj način iskorištavanja organskog otpada posebno je aktuelan u razvijenim industrijskim zemljama, ali u BiH još nije prisutan", naglasio je Babić.

Razvrstavanje ostataka hrane u kućanstvu, u svrhu kompostiranja, jedan je od efikasnijih načina za smanjenje udjela ove vrste otpada.

"Racionalan pristup iskorištavanju hrane i raspodjela u humanitarne svrhe dobri su načini reduciranja ukupne količine organskog otpada. Tome bismo svi trebali težiti", poručio je Babić.
 

Donirati hranu

Potpisivanjem i stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH je preuzela pravnu obavezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Ta obaveza podrazumijeva i eventualne izmjene koje bi rezultirale manjim gubicima hrane. 

Pomoćnica ombudsmana za zaštitu prava potrošača BiH Ljubica Čolović za Klix.ba preporučuje potrošačima da hranu kupuju ciljano, planski te da je čuvaju na odgovarajućim temperaturama kako bi sačuvali njenu svježinu i produžili trajnost. 

"Svaki potrošač mora imati visok nivo svijesti u trenutku nabavke i potrošnje hrane te u skladu s tim, uzimati samo namirnice za sigurnu potrošnju, što bi svakako doprinijelo manjem bacanju hrane. Na putu od mjesta proizvodnje do mjesta konzumacije dosta se hrane kvari te se ona mora baciti. Također, u slučajevima nedozvoljene trgovine i uvoza, zbog nedostatka propisa, često ispravna hrana završava uništavanjem. Takva hrana bi trebala biti oslobođena poreza i ostalih fiskalnih obaveza te smatramo da bi je trebalo distribuirati narodnim kuhinjama i raznim ustanovama za zbrinjavanje ugroženih kategorija stanovnika", kaže Čolović.

Stručnjaci u našoj zemlji smatraju da se BiH treba ugledati na zemlje EU koje su uspjele smanjiti gubitak hrane. 

"Francuska finansijski kažnjava domaćinstva, restorane i supermarkete ako hranu ne doniraju neposredno prije isteka roka. Hrvatska je ukinula PDV za doniranje hrane koju bi trgovci inače bacili. Podizanje svijesti o donaciji ili smanjenju bacanja hrane je mjera na kojoj treba permanentno insistirati, a što bi za rezultat imalo smanjenje broja gladnih, kao i ekonomskih gubitaka u BiH", istakla je Čolović.
 

Rok trajanja

Do uspostavljanja drugačijeg pravnog osnova koji će dovesti do manjeg gubitka hrane, kako na globalnom nivou, tako i u BiH, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić ističe kako potrošači moraju obratiti pažnju na rokove trajanja hrane.

"Hrana na kojoj piše 'najbolje upotrijebiti do...' nakon tog datuma se može još neko vrijeme koristiti pod uvjetom da se pohranjuje u skladu s uputama navedenim na pakiranju i da pakiranje nije oštećeno. Takva je konzervirana hrana, tjestenine, riža, čokolade… Hrana koja ima oznaku 'upotrijebiti do…' nakon tog datuma se smatra nesigurnom za konzumaciju", govori Hajrić.

Poražavajući su podaci iz godišnjih izvještaja komunalnih preduzeća koji pokazuju kako se u svim većim gradovima u BiH baca blizu 500 kilograma hrane dnevno.

Naprimjer, građani evropskih zemalja u jednoj godini bace toliko hrane koliko bi bilo dovoljno da se glad u Africi riješi dva puta.

Dok hiljade stanovnika u BiH sebi ne mogu priuštiti barem jedan kvalitetan obrok na dan i idu gladni na spavanje, građani u BiH hitno moraju početi više štedjeti i donirati hranu kako bismo izliječili siromaštvo i ojačali ekonomiju.

Nakon što su 51 organizacija i 64.000 ljudi u Evropskoj uniji podržali kampanju za smanjenje bacanja hrane, evropski poslanici su se izjasnili da se do 2030. treba prepoloviti ta vrsta otpada.

U sklopu izmjena "paketa o otpadu" Evropski parlament je izglasao četiri direktive o upravljanju otpadom, uglavnom fokusirane na otpad iz domaćinstava i malih preduzeća, koji čini osam posto ukupnog otpada.

Procjenjuje se da se u EU baci 180 kilograma hrane po stanovniku godišnje, odnosno 89 miliona tona, mnogo više nego što je dovoljno da se nahrani 55 miliona siromašnih Evropljana.

 

(Izvor: Klix.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top