Prema riječima predsjednika Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislava Žuljevića, imamo sve predispozicije za kvalitetan transplantacijski proces, ali broj transplantacija, uprkos tome, ostaje nizak
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine na čelu s ministricom Dubravkom Bošnjak još u novembru 2025. potpisalo je Pismo namjere (Letter of Intent - LOI) s rukovodstvom Eurotransplanta, organizacijom koja okuplja transplantacijske centre, laboratorije i bolnice koje prikupljaju organe u osam zemalja, nastojeći svaki donorski organ što je moguće bolje uskladiti s njegovim primaocem. Ipak, prema riječima predsjednika Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH (UDiTB FBiH) Tomislava Žuljevića, BiH još nije ni blizu kandidature za priključenje ovoj međunarodnoj organizaciji koja spašava živote.
- To je ponajviše zbog nedostatka kadaveričnih transplantacija (transplantacija od preminulih donora). Prošle smo godine u FBiH imali samo 16 transplantacija, uz 7-8 transplantacija rožnice. Taj je broj dosad sličan i ove godine, no budući da je do kraja godine ostalo još 2,5 mjeseca, nadamo se da ćemo imati veći broj presađenih organa i tkiva nego 2025, kazao je Žuljević za Oslobodjenje.ba.
Želi li BiH pomoć?
Prema njegovim riječima, međugranična i međunarodna saradnja s Eurotransplantom ima i drugo važno značenje, a to je povezivanje bh. kliničkih centara sa ustanovama unutar Eurotransplanta, što bi se ogledalo kroz edukaciju i prenos znanja našim doktorima i transplantacijskim timovima.
- Cilj je, također, uz kontinuiranu suradnju, doći u poziciju da se ostvari barem ograničena razmjena organa koja bi obuhvaćala najurgentnije pacijente, odnosno one kojima je transplantacija nužna i hitna. No, to u ovom trenutku još nije izvedivo iz već navedenih razloga, pojasnio je naš sagovornik.
Ministarstvo civilnih poslova BiH primilo je službena pisma Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar (SKB), kojima su ove zdravstvene ustanove iskazale interes za uspostavu formalne saradnje s referentnim transplantacijskim centrima država članica Eurotransplanta.
KCUS je iskazao interes za razvoj programa transplantacije srca, pluća, bubrega, jetre, gušterače, crijeva i rožnice kroz saradnju s transplantacijskim centrima u Ljubljani i Zagrebu. SKB Mostar izrazio je interes za daljnji razvoj programa transplantacije bubrega i srca, uspostavu programa transplantacije jetre, razvoj transplantacije rožnice i očne banke, kao i jačanje organizacijskih, stručnih i logističkih kapaciteta potrebnih za razvoj transplantacijske medicine i darivanja organa, također u saradnji s vodećim centrima u Sloveniji i Hrvatskoj.
Žuljević ističe da je interes kliničkih centara dobar znak, ali ključno pitanje jeste da li tu postoji stvarna volja i želja da se pomogne pacijentima. Kako je naveo, u čitav proces moraju biti uključena ministarstva zdravstva oba entiteta i Brčko distrikta.
- Bosni i Hercegovini svi žele pomoći, od susjedne Hrvatske, koja je među tri vodeće države u Europi po broju donora, do čelnih ljudi Eurotransplanta. Pitanje je samo želi li to sama Bosna i Hercegovina, kaže Žuljević.
Pacijenti čekaju
On ističe da se ni ove godine, nažalost, ne možemo pohvaliti brojem transplantacija, odnosno, kako kaže, brojem spašenih života u Bosni i Hercegovini.
- Transplantacije u FBiH nikako da postignu kontinuitet, dogodi se jedna ili dvije u određenom razdoblju, a onda uslijedi pauza od dva do tri mjeseca bez ijednog zahvata, kaže on.
Kako je ocijenio, menadžeri kliničkih centara ne stavljaju transplantacijsku medicinu na prvo mjesto, a koja bi, kako kaže, trebala biti proglašena prioritetom svih prioriteta.
Podsjeća i na činjenicu da u Federaciji BiH se na listama čekanja trenutno nalazi 151 pacijent koji čeka bubreg, 30 pacijenata za transplantaciju jetre, 23 pacijenta za srce te nekoliko pacijenata koji čekaju rožnicu.
- Sigurni smo da bi lista pacijenata koji čekaju trebala biti znatno duža, barem kada je riječ o bubrezima, s obzirom na to da na dijalizama u FBiH imamo oko 2.000 pacijenata, a čak bi jedna trećina mogla biti uspješno transplantirana, navodi.
Žuljević, također, ističe kako FBiH ima sve preduvjete za kvalitetan transplantacijski proces, od odličnog zakona i stručnjaka koji znaju raditi taj posao, do finansijskih sredstava iz FBiH jer su zahvati za pacijente besplatni u Tuzli, Sarajevu i Mostaru.
- Unatoč svemu tome, imamo zabrinjavajuće mali broj transplantacija. Odgovore na pitanje zašto je to tako, iako imamo apsolutno sve preduvjete, treba tražiti u Federalnom ministarstvu zdravstva i kod menadžera kliničkih centara u FBiH, poručio je Žuljević.
Ovim povodom smo kontaktirali Ministarstvo zdravstva FBiH čije ćemo odgovore objaviti kada nam ih dostave.
