Dok se Bosna i Hercegovina suočava s dubokom političkom krizom, dodatno pogoršanom secesionističkim djelovanjem vlasti Republike Srpske i Milorada Dodika, hrvatski politički vrh na čelu s Draganom Čovićem intenzivira inicijative koje, pod plaštom „europskih rješenja“, zagovaraju etničku reorganizaciju zemlje.
U jeku institucionalnog zastoja, HDZ BiH uz podršku zvaničnog Zagreba i pojedinih evropskih zvaničnika, promoviše ideju dodatne federalizacije, često predstavljajući to kao „europski model“. Međutim, sve češće se postavlja pitanje da li je riječ o evropskim vrijednostima ili o prikrivenom pritisku za formiranje trećeg entiteta.
Evropska parlamentarka Željana Zovko otvoreno govori o potrebi “nove političke arhitekture”, dok Dragan Čović ide i korak dalje – zagovara model s tri federalne jedinice kao jedinu „budućnost BiH“. Pritom se ne ustručava osporavati legitimitet visokog predstavnika Christiana Schmidta, koristeći retoriku gotovo identičnu onoj koju već godinama propagira Milorad Dodik.
Zanimljivo, isti taj Schmidt bio je prihvatljiv HDZ-u kada je, u noći izbora, nametnuo izmjene Izbornog zakona koje su dodatno osnažile etnički princip u političkom odlučivanju.
Na međunarodnom planu, hrvatski lobista Max Primorac dodatno zaoštrava retoriku – u tekstu za američki magazin National Interest Bošnjake naziva „muslimanima koji biraju Hrvate i manjinske predstavnike“, predstavljajući ih kao prijetnju tzv. prozapadnom bloku. Takav diskurs, koji vuče na islamofobiju, ozbiljno narušava temelje političke tolerancije u multietničkoj BiH.
Iako HDZ BiH nominalno zagovara evropski put, njihova bliska koordinacija s Miloradom Dodikom – političarem koji otvoreno podržava agresiju na Ukrajinu i održava kontakte s Moskvom – baca sjenu na iskrenost takvih deklaracija.
Političko savezništvo Čovića i Dodika, naročito oko izmjena Izbornog zakona i koncepta „legitimnog predstavljanja“, pokazuje kontinuitet u nastojanjima da se volja većine građana – naročito Bošnjaka – ili marginalizira ili direktno ospori.
HDZ-ova insistiranja na “zaštiti kolektivnih prava” sve češće se nameću kao politički ultimatumi, čime se onemogućava svaki ozbiljan dijalog s probosanskim strankama. U konačnici, takav pristup ide u korist koncepta etničke nadmoći nad demokratskim principom – što otvara duboko zabrinjavajuća pitanja o budućnosti državnosti i građanskog poretka u Bosni i Hercegovini.
Foto: Screenshot
