Ali se najavljuje sastanak sa Slovenačkom stranom u septembru. U Bosni i Hercegovini je jedinstven stav da se otpad ne može odlagati na tom području, ali je pitanje šta se može učiniti ako do toga dođe. U međuvremenu poslanik SDP-a BiH i predsjedavajući Zelenog kluba, šalje pismo Predsjedništvu BiH da se dodatno angažuje.
Hrvatska nije donijela odluku da će odlagati nuklearni otpad na području bivše kasarne Čerkezovac u blizini granice Hrvatske sa BiH, stav je ministarstva zaštite okoline i energetike zapadnog susjeda. Sastanak Koordinacionog odbora je u avgustu, a potom i sjednica Komisije Hrvatske i Slovenije. Hrvatski ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić ne otkriva mnogo, prenosi N1.
"Ja očekujem sastanak međudržavnog povjerenstva negdje u rujnu ili početkom listopada ove godine. Onda ćemo biti i pametniji po tom pitanju."
Ćorić ne navodi ni da li će tada biti konačne odluke. Ipak, u BiH reakcije - reagovalo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske u kojem navode da su učinili do sada sve što je u njihovoj moći, da Savjet ministara nije pomogao ništa i da neformiranje vlasti dodatno usložnjava problem. Ne krive samo BiH, već i Hrvatsku.
"Uprkos brojnim urgencijama Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, i velikoj zainteresovanosti javnosti, Hrvatska uporno ignoriše stavove, primjedbe i apele nadležnih institucija u Republici Srpskoj i BiH. O svim aktivnostima koje preduzima Hrvatska o pitanju odlaganja radioaktivnog otpada na lokalitetu Trgovska gora, mi saznajemo iz medija, i praćenjem portala njihovih institucija nadležnih za ova pitanja",saopšteno je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Hrvatske portale prate i političke stranke u BiH. Predsjedavajući Zelenog kluba Saša Magazinović, opet piše Predsjedništvu BiH i podsjeća ih na zajednički stav iz marta, da učine sve kako bi se spriječilo odlaganje otpada:
"Još jednom ih podsjetiti na zaključke međunarodne konferencije i zamoliti ih da oni budu lideri ove priče i da pokažu da u BiH postoje krupni problemi koji se mogu rješavati kada se svi okupe, kada postoji taj sinergijski efekat."
Predsjedništvo je tu sinergiju pokazalo u martu. Tada je odredilo da Ministarstvo inostranih poslova upoznaje evropske institucije i međunarodne organizacije po ovom pitanju. Resorni ministar Igor Crnadak je to učinio na konferenciji Međunarodne agencije za atomsku energiju u Beču, što su oni evidentirali. I ništa više od toga
"Mislim da je to najviše što se moglo u smislu afirmacije ovog problema uraditi iz ministarstva koje ja vodim", kazao je Igor Crnadak, ministar inostranih poslova BiH
Doskorašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže, o ovom i drugim otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, treba sjesti i razgovarati, sa njima. No, njegov kolega iz klupe Šefik Džaferović, optužuje upravo Dodika da radi za interese Hrvatske.
"I da granica koja ide na Uni i sva druga pitanja, Trgovske gore i neka druga pitanja, liberalizacija itd. I ono što je kapacitet Hrvatske. Hrvatska je članica EU, na granici imamo politiku EU, ne sada samo Hrvatske", rekao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
"Dodikova odluka da protivno interesu BiH i pravu na pristup otvorenom moru blokira zaključke Predsjedništva vezane za razgraničenje BiH sa Hrvatskom, očigledno je u zvaničnom Zagrebu shvaćena kao signal popuštanja i prilika da se nastavi sa ugrožavanjem interesa Bosne i Hercegovine", kazao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.
Čini se da je zvanični Zagreb već ranije odlučio. Ako je vjerovati premijeru Hrvatske koji je sve komentarisao u martu ove godine, izvjesno je odlaganje nuklearnog otpada na području Une.
Andrej Plenković, premijer Hrvatske krajem marta ove godine kazao je:
"Neće to biti sutra, to će biti za nekoliko godina. Smatramo da će to biti po svim mogućim sigurnosnim i drugim okolnostima i uvjetima koje nikoga neće ugroziti unutar Hrvatske, a kamo li BiH."
Bosni i Hercegovini ne preostaje ništa drugo nego da čeka kraj sastanka hrvatske i slovenačke strane. Iz BiH upozoravaju da se radi o trusnom području, da će biti ugroženo 230.000 stanovnika sa obje strane, te da bi odlaganje otpada ugrozilo egzistenciju tih ljudi u devet opština u slivu Une.
