Američki predsjednik Donald Trump ponovo je zaprijetio uvođenjem visokih carina evropskim zemljama, ali za razliku od ranijih najava, ovoga puta nije izazvao ozbiljnije potrese na finansijskim tržištima niti burne političke reakcije.
Prema pisanju CNN-a, investitori i evropski zvaničnici danas mnogo opreznije procjenjuju ovakve prijetnje nego prije godinu dana, kada su slične izjave izazivale veliku neizvjesnost u globalnoj trgovini.
Prije godinu dana Trumpove najave o gotovo potpunim carinama na uvoz robe uzdrmale su svjetska tržišta i natjerale brojne države da traže načine za ublažavanje mogućih posljedica. Danas je situacija drugačija, prije svega zbog odluke Vrhovnog suda SAD-a iz februara, kojom su predsjedničke ovlasti za jednostrano uvođenje carina značajno ograničene.
Uprkos tome, Trump nastavlja s oštrom trgovinskom retorikom. Na društvenoj mreži Truth Social poručio je da će svaka evropska država koja uvede porez na digitalne usluge biti suočena sa carinom od 100 posto na robu koja se izvozi u Sjedinjene Američke Države. Dodao je i da bi takva mjera praktično poništila postojeće trgovinske sporazume.
Šta su porezi na digitalne usluge?
Porezi na digitalne usluge odnose se na oporezivanje prihoda velikih tehnoloških kompanija koje ostvaruju zaradu putem interneta, poput digitalnog oglašavanja i streaming servisa. Više država uvelo je ovakve poreze kako bi oporezovalo poslovanje velikih tehnoloških kompanija, od kojih su mnoge sa sjedištem u SAD-u.
Trump već godinama tvrdi da su takvi porezi usmjereni protiv američkih kompanija i da predstavljaju nepošten trgovinski potez.
Sud ograničio predsjednička ovlaštenja
Tokom ranijih pokušaja uvođenja novih carina, Trumpova administracija pozivala se na Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima iz 1974. godine. Međutim, Vrhovni sud SAD-a zaključio je da taj zakon predsjedniku ne daje neograničeno pravo da samostalno uvodi carine.
Predsjednik Vrhovnog suda John Roberts naglasio je da Kongres, kada predsjedniku daje ovlaštenja za uvođenje carina, to čini jasno definisanim zakonskim okvirima i uz precizna ograničenja.
Pravni stručnjaci ističu da nijedna važeća zakonska odredba ne omogućava predsjedniku da bez propisane procedure jednostrano uvede nove carine.
Šta slijedi?
Nakon odluke Vrhovnog suda, američka administracija razmatra druge mehanizme trgovinskog pritiska, uključujući jedinstvenu carinu od 10 posto koja uskoro ističe, kao i pokretanje trgovinskih istraga prema Odjeljku 301. Takve istrage mogu otvoriti put novim carinama, ali tek nakon višemjesečnih zakonskih procedura.
Slične istrage vođene su i tokom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata zbog evropskih poreza na digitalne usluge, ali tada nisu rezultirale uvođenjem novih carina.
CNN zaključuje da Trump i dalje koristi oštru retoriku u trgovinskim odnosima, ali da zbog ograničenja koja proizlaze iz američkog zakonodavstva prijetnje carinama od 100 posto trenutno imaju znatno manju težinu nego ranije.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
