Kovačević je 6. septembra 2021. godine u programu FTV-a kazao da jasno i odgovorno tvrdi "da se u Srebrenici nije dogodio genocid".
Budući da je odlukom bivšeg visokog predstavnika u našoj zemlji Valentina Inzka krajem jula prošle godine izmijenjen Krivični zakon BiH na način da se njegovom članu 145. dodao i stav "ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", interesantno je kako je Tužilaštvo u predmetu protiv Kovačevića zaključilo da on "nije imao namjeru da povrijedi ničija osjećanja".
Zakon je vrlo jasan. Ukoliko javno negirate genocid, idete u zatvor.
Opravdanje ili namjera mogu eventualno pomoći kod presude na način da umjesto pet godina, dobijete šest mjeseci koliko u tom slučaju iznosi minimalna kazna zatvora.
Budući da je negiranje genocida u bezbroj oblika skoro svakodnevna pojava, pitali smo državno Tužilaštvo, koliko je do sada zaprimilo prijava u vezi sa krivičnim djelom negiranje genocida te u kojoj fazi postupka su prijave.
"Tužilaštvo BiH je od stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakona BiH u ljeto prošle godine, zaprimilo prijave i podneske i formiralo oko 40 predmeta koji se odnose na navedena krivična djela. Sve zaprimljene prijave su u radu", istakli su iz državnog tužilaštva za Klix.ba.
Ističu kako su veći broj prijava dostavili građani i udruženja, u formi podneska, putem redovne ili elektronske pošte.
"Gotovo nikako inicijalne prijave ili izvještaji nisu dostavljani od strane nadležnih policijskih agencija. Najčešće se podnesci odnose na prijave građana protiv drugih građana ili političara, zbog neke izjave u medijima, javnom prostoru, društvenim mrežama ili prijave udruženja ili organizacija zbog izjave neke osobe iz javnog ili političkog života", istakli su iz tužilaštva.
U takvim slučajevima, objašnjavaju, Tužilaštvo BiH i partnerske policijske agencije trebaju izvršiti potrebne provjere i prikupljanje dokaza, utvrditi postojanje namjere ili umišljaja, postojanje elemenata širenja nacionalne ili vjerske mržnje ili netrpeljivosti i sve druge relevantne činjenice, kako bi tužioci mogli nakon ocjene dostavljenog materijala donijeti tužilačke odluke.
"Procesi su još složeniji, ako se prijavljene osobe ili počinitelji, nalaze izvan BiH u inostranstvu. Također, evidentno je, a što je i jako bitno, da je nakon donošenja izmjena zakona i aktivnosti koje se provode, smanjena pojava govora mržnje i negiranja genocida i ratnih zločina u javnom prostoru i medijima", kazali su nam iz Tužilaštva.
Čini se kako je dovoljno, da na negiranje genocida odgovorite tvrdnjom da niste imali namjeru vrijeđati tuđa osjećanja, uprkos postojanju pravomoćnih presuda, kako bi nadležno Tužilaštvo donijelo odluku o neprovođenju istrage.
Bh. pravosuđe prema izvještaju Istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH je katastofalno, a sudija Branko Perić u svom svjedočenju pred komisijom je kazao kako "danas naše pravosuđe kontrolišu neke vladajuće politike".
