U Bosni i Hercegovini zbog pandemije ugroženo skoro 250.000 radnih mjesta

.
Pandemija koronavirusa uzima veliki danak Bosni i Hercegovini, a čak 245.000 radnika je u neposrednom riziku zbog karakteristika svog posla. Ovo je pokazala nova zajednička studija Međunarodne organizacije rada (ILO) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

To je gotovo 20 posto radne snage na kraju 2020. godine.

Studija identificira 14 sektora kao posebno ranjive na utjecaj pandemije. Oni uključuju trgovinu na veliko i malo, prijevoz, biljnu i stočarsku proizvodnju kao i usluge smještaja i prehrane. Ti se sektori u velikoj mjeri preklapaju u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Od 245.000 ugroženih poslova, nešto manje od polovine (114.000) radi u mikro poduzećima s do deset radnika. Žene, koje čine 67 posto poslova u zdravstvu i zdravstvenoj zaštiti u Bosni i Hercegovini, u najizloženije. One su također veoma zastupljene u neformalnim uslužnim sektorima i u radno intenzivnoj proizvodnji.

Slično tome, oko 69 posto radnih mjesta je u sektorima srednje visoke i visoke ranjivosti, posebno zbog prisutnosti mladih radnika u lakoj proizvodnji (drvo i metal) i u djelatnostima povezanim s turizmom. Veliki udio mladih ljudi zaposlenih u izloženim sektorima može imati još veći utjecaj na radna mjesta, upozorava studija.

Procjena dviju institucija temelji se na tome kako je Covid-19 do danas utjecao na ekonomiju u Bosni i Hercegovini. Studija otkriva da je tokom trećeg tromjesečja 2020. godine smanjenje radnog vremena uzrokovano otpuštanjima i drugim privremenim smanjenjem radnog vremena ekvivalentno gubitku 170.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom, što je više od prosjeka u šest zapadnih balkanskih zemalja.

Studija također naglašava koliko je kriza finansijski pogodila lokalna poduzeća. Gotovo 70 posto mikro poduzeća i oko 60 posto malih i srednjih firmi prijavilo je problem s novčanim tokom. Oko 70 posto mikro poduzeća pretrpjelo je znatne gubitke prihoda od 50 posto ili više u aprilu 2020. Oba entiteta pokušala su nadoknaditi gubitak svim poduzećima, bez obzira na njihov sektor.

Kako bi se odgovorilo na izazove, studija je razvila pet preporuka za politike:

• formulirati sveobuhvatne politike zapošljavanja na entitetskom nivou;

• odvojiti zdravstveno osiguranje od obveze prijavljivanja nezaposlenosti;

• poboljšati interoperabilnost baza podataka i razmjenu informacija između različitih nivoa vlasti i među institucijama;

• razmotriti dodatne sheme zadržavanja posla;

• preispitati neke od značajki dizajna programa zadržavanja zaposlenja, ako se oni ponovno uvedu.

Zajednički izvještaj ILO-a i EBRD-a prati prethodna ispitivanja utjecaja pandemije koronavirusa u Srbiji i sjevernoj Makedoniji