U Europi svaki 15. maloljetnik nije sposoban u funkcionalnoj pismenosti

Pismenost je ključna za održivi razvoj društva jednakih mogućnosti za sve, a obrazovanje edukatora glavni izazov na tome putu, neke su od poruka skupa ‘Pismenost i učenje za održivi razvoj’ koji se održava u petak u Zagrebu.

Skup tradicionalno organizira Hrvatsko čitateljsko društvo u povodu obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti, a okuplja hrvatske i strane predavače i stručnjake iz područja pismenosti i čitanja, javlja novinska agencija HINA.

Skup podržavaju Ministarstvo kulture, Goethe-Institut Kroatien i Školska knjiga. Okupljene je u velikoj dvorani Školske knjige pozdravila predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva Snježana Berak, prenosi Hayat.ba.

Istaknula je kako je namjera ovogodišnjeg skupa podsjetiti na UN-ov Program globalnog razvoja održivog razvoja za razdoblje do 2030. (Agenda 2030), kojemu je cilj život na zemlji učiniti boljim i prihvatljivijim za sve.

Agenda 2030 sadrži 17 ciljeva održivog razvoja od ukupno 169 manjih ciljeva koji se protežu na razvoj ekonomije, okoliša, društva, a riječ je o planu prema kojemu se sve zemlje trebaju aktivno uključiti kako bi svijet postao bolje mjesto za sve ljude, bez iznimke – rekla je Berak.

Glavni aspekti koji se zagovaraju Agendom 2030. su osiguranje pristupa informacijama, očuvanje kulturne baštine, opća pismenost, učenje i obrazovanje te dostupnost i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. Novi razvojni ciljevi održivog razvoja proširuju djelokrug na područje promjene klime i održive potrošnje, naglašavaju vrijednost inovativnosti te važnost mira i pravde za sve.

Svjesni smo da se društva samo opismenjavanjem mogu razvijati, ljudi informirati i razvijati ideje za očuvanje planeta budućim generacijama. Pismenost je ključna za iskorjenjivanje siromaštva, smanjenje nejednakosti, za mir i pravdu, za dostojanstveni rad i gospodarski rast’-  istaknula je Berak.

Odgovornost za ostvarenje tih ciljeva do 2030. godine je na Vladi, privatnom sektoru, ali i civilnom društvu, napomenula je.

U Hrvatskoj, međutim, još nije do kraja prihvaćen izraz održivog razvoja, koji tako još nije zaživio u pravom smislu te riječi, a prema europskim istraživanjima, kojih smo i mi bili dio, ispada da svaki 15. maloljetnik nije sposoban u funkcionalnoj pismenosti – upozorila je Berak.

To nam pokazuje kakvo je stanje i u svijetu; dakle nemamo samo mi problem, problem je globalnih razmjera. O tome se u posljednje vrijeme puno govori, a što zapravo poduzimamo –  rekla je Berak.