Šumarstvo u Bosni i Hercegovini ima brojne izazove - od nepostojanja zakona u šumama u Federaciji Bosne i Hercegovine, preko zastarjelih kantonalnih zakona o šumama, do tržišnih oscilacija i klimatskih promjena.
Uprkos tome, postoje oni koji u ovom sektoru uspijevaju pozitivno poslovati. Primjer za to jeste Šumsko privredno društvo (ŠPD) "Unsko-sanske šume" koje je u prvoj polovini godine ostvarilo vrlo dobre poslovne rezultate.
Naime, ovo kantonalno preduzeće je u navedenom periodu imalo rekordan promet od 30 miliona KM, od čega je rekordnih dva miliona KM profita. Osim toga, fizički obim proizvodnje je bio 227 hiljada kubika drvne mase, što je jedna od najviših polugodišnjih realizacija u historiji ovog preduzeća.
U "USK šumama" smatraju da ovo nije slučajno, već posljedica sistemskog i odgovornog upravljanja šumama te investicija u svrhu modernizacije i unapređenja poslovanja. Pa su tako u prvih šest mjeseci ove godine investirali četiri miliona KM u različite segmente, među kojima su:
Higijensko-tehnička zaštita (HTZ) radnika;
Prijevozna sredstva za radnike;
Revitalizacija drvne industrije, s fokusom na pogon u Sanici.
Kada je u pitanju pogon u Sanici, podsjetili su da je on duže od 15 godina bio izvan funkcije, ali da je sada u funkciji - prenamijenjen je za proizvodnju drvnih segmenata. Tvrde da je ovaj pogon usmjeren ka socijalno osjetljivim kategorijama društva (penzionerima, članovima boračkih udruženja, porodicama bez stalnih prihoda idr.). Ocijenili su da su time pokazali da su i društveno odgovorno preduzeće.
U "USK šumama" tvrde da u Bosni i Hercegovini prednjače i u digitalnoj transformaciji šumarstva. Naime, kako su naglasili, svako drvo obilježeno za sječu ima svoju digitalnu "ličnu kartu" s podacima o geolokaciji, vrsti drveta, promjeru, kvalitetu, stanju i razlogu doznake. Na ovaj način je omogućeno, kako su obrazložili, transparentno praćenje i kontrola šumskih aktivnosti te značajno smanjenje mogućnosti zloupotreba i neregularnosti.
Oglas
Naveli su da ulažu i u nauku i istraživanje te da imaju stalnu saradnju sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu (UNSA), i to na:
Zaštiti šumskih ekosistema i suzbijanju štetočina;
Uvođenju novih tehnologija u eksploataciji, poput harvestora i forvadera;
Razvoju biomase kao obnovljivog izvora energije (OIE);
Primjeni bespilotnih letjelica (dronova) za nadzor šumskih kompleksa i rano otkrivanje ugroženih područja.
Direktor "USK šuma" Haris Koljić je izjavio da su ovi rezultati posljedica zajedničkog rada, odgovornog odnosa prema resursima i jasne strategije razvoja.
"Naš cilj nije samo poslovni rezultat. Šuma je dugoročni resurs koji mora ostati zdrav za buduće generacije. Zato ulažemo u mehanizaciju, sigurnost ljudi, digitalnu kontrolu, ali i u nauku i stručnu zajednicu. Ponosni smo na saradnju sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu jer bez znanja nema ni održivog razvoja. Posebno smo zadovoljni što smo ponovo pokrenuli pogon u Sanici, koji sada ima jasnu socijalnu svrhu. Ovo nije uspjeh samo 'Unsko-sanskih šuma', već cijelog Kantona", rekao je Koljić.
Ovo preduzeće ima 612 radnika, a svojim primjerom pokazuju da javna preduzeća u Bosni i Hercegovini mogu biti efikasna, inovativna i društveno odgovorna, kada postoji vizija, posvećenost i odgovorno upravljanje, što je potvrđeno i međunarodno priznatim FSC certifikatom.
Foto: USK šume
