Unutrašnji problemi BiH se ne mogu rješavati spolja

SNSD, SDA i HDZ BiH
SNSD će započeti konsultacije sa svim strankama o prijedlogu Zakona o Ustavnom sudu BiH, a koje je član Predsjedništva i lider te stranke Milorad Dodik najavljivao kao zajednički prijedlog srpske i hrvatske strane. Prvobitno su izmjene u dijelu koji se odnosi na strane sudije trebale biti poslate u proceduru još jučer, no prijedlog je završio na stranačkim stolovima.

HDZ šuti

- Ovo je jedan od najtežih trenutaka od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i definitivni pokušaj razgradnje RS-a odlukama Ustavnog suda BiH u vezi sa imovinskim pitanjima. Neophodno je da se dođe do poštivanja Ustava, te da se radi na održavanju sastanaka sa svim političkim partijama, rekao je Dodik nakon sjednice proširenog Izvršnog komiteta SNSD-a.

Istakao je da je potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović zadužena za koordinaciju sa strankama u RS-u, dok potpredsjednici Nikola Špirić i Nebojša Radmanović imaju isti zadatak sa partijama u FBiH.

- Tumačenje Ustavnog suda je slobodno bez pravnog osnova. Sve je imalo jasnu namjeru razgradnje RS-a. Pokušavaju plasirati kako RS radi nešto mimo standarda. Zato smo predložili zakon koji će ići u proceduru. Ne možemo garantovati da će biti usvojen, ali će biti osnova za političku i javnu raspravu. Predložili smo neka rješenja, ali postoje i dileme. Svi subjekti mogu djelovati amandmanima na prijedlog, izjavio je Dodik.

Dodik je pozvao lidera SDA Bakira Izetbegovića da, što je prije moguće, razgovaraju o situaciji u BiH nakon odluke Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu u RS-u, dodajući da nije optimista kada je riječ o rezultatima razgovora.

- Ali moramo razgovarati i onda kada znamo da oni neće dati rezultat. Nemoguće je okretati glavu od interesa jednog naroda, jedne republike ili dva naroda i jedne republike. Izetbegović se pokušava sakriti iza nekih načelnih stvari, rekao je Dodik.

Komentarišući izjavu predsjednika SDA da će “kriza u BiH nestati onog momenta kada Dodika više ne bude na političkoj sceni”, Dodik je kazao “što je babi milo, to joj se i snilo”.

Izetbegović je nakon sjednice stranačkog predsjedništva poručio - dok blokada ne prestane, razgovora nema.

Predsjedništvo SDA je zaključilo da stranka neće prihvatiti ultimativni zahtjev da se izmijeni struktura Ustavnog suda BiH koja podrazumijeva prestanak mandata sudijama koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Pozvano je Tužilaštvo BiH, na čelu sa glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić, da konačno počne raditi svoj posao. Navode da je Tužilaštvo dužno sankcionirati one koji učestvuju u rušenju ustavnog poretka BiH i ne izvršavaju odluke Ustavnog suda. Toleriranje protuzakonitih radnji također smatraju protuzakonitim.

- Klub zastupnika SDA u PSBiH će pozvati ostale klubove da se protiv Dodika i Cvijanović podnese odgovarajuće krivična prijava, najavio je Izetbegović.

SDA je pozvala članove VSTV-a da pokrenu procedure smjene Milana Tegeltije, predsjednika tog tijela, zbog prisustva “paradržavnom političkom skupu”, kojeg je organizirao Dodik. Na odgovor Tegeltije nije se dugo čekalo.

- BiH je jedina je država na svijetu u kojoj je dijelu javnosti nenormalno da se prvi čovjek pravosuđa odazove na poziv koji su mu formalno uputili predsjedavajući Vijeća ministara i član kolektivnog šefa države, rekao je predsjednik VSTV-a.

Saznajemo da su iz SDS-a već odgovorili da je prijedlog izmjena vezanih za sudije problematičan jer “predlažu da troje sudija bira Predsjedništvo BiH, odnosno Dodik”. Ni u HDZ-u BiH, sudeći po jučerašnjim izjavama nekoliko visokopozicioniranih članova, još nisu načisto sa prijedlogom. Još se, kaže izvor Oslobođenja, razgovara, te zbog toga odgovor nije poslat.

Do usvajanja novog zakona o Ustavnom sudu BiH, u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija, predstavnici političkih partija iz RS-a odlučili su da ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH. Ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson istakao je da se “moraju poštivati Dejtonski mirovni sporazum i mir, a ultimatum i blokade nisu dobar način da zemlja napreduje”.

Ambasador je za BHRT dodao kako je sa Dodikom razgovarao o potencijalnim posljedicama aktivnosti koje bi podrivale dejtonski mir.

- Te posljedice vidimo u ekonomskoj oblasti i u sve većem odlasku mladih porodica iz BiH. Te posljedice također bi se ogledale u novim sankcijama, kazao je Nelson.

Profesor Slavo Kukić kaže za Oslobođenje da je vrijeme za sankcije bilo odavno.

- Međutim, ne mislim da unilateralne sankcije kojima pribjegavaju SAD mogu imati efekt koji je pozitivan za BiH. Takav efekt mogu imati samo združene sankcije SAD-a i svih članica EU. Doduše, kako vrijeme dalje odmiče, postavlja se pitanje koliko i one mogu biti efikasne u smislu stavljanja ljudi koji intenzivno rade na dezintegriranju BiH, na crne liste zemalja EU i SAD-a, budući da se oni koji prednjače u dezintegrativnim ambicijama sve više orijentiraju prema Beogradu i Moskvi, tražeći potporu u Putinu i administraciji Rusije. Ali, u svakom slučaju, takve skupne akcije imaju šansu na uspjeh, kazao je Kukić.

Profesor Miodrag Živanović smatra da se unutrašnji problemi BiH ne mogu rješavati spolja.

- Mora se naći modus da se izgradi jedna, moram tako reći, normalna država BiH. To je primarno rješenje naše budućnosti. Ako se ta država ne izgradi tako da bude barem jedno pristojno mjesto za življenje, ne samo ovih naših generacija nego i budućih, onda mi nemamo šansi za život, a pod intervencijama međunarodne zajednice opet nemamo šanse za život. Dakle, to moramo iznutra napraviti, navodi Živanović.

Sve do jednom

Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka UNSA, smatra da razloga za brigu ima “sve dok u BiH preovladava etnonacionalistički princip”.

- Zašto? Zato što taj princip sa svakom novom krizom koja, kao što vidite, postaje frekventnija, upotrebljava sve radikalniji i radikalniji govor. Sve su češće prijetnje raspadom BiH, sve su češće prijetnje sukobima. Moramo biti svjesni da će se valovi tog radikalizma vraćati i da će biti sve češći i sve radikalniji. Što kaže naš narod, sve do jednom. Dakle, šta nam ovo signalizira? Signalizira nam da više nije moguće na ovaj način upravljati zemljom. Mi se moramo riješiti vladavine tog etnonacionalnog principa, navodi Mujkić.

Iz Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH naveli su, između ostalog, da je “obaveza relevantnih vlasti u BiH da osiguraju provedbu odluka Ustavnog suda”.

- Rješenja po pitanju sastava Ustavnog suda moguća su u okviru propisanih procedura i uz šire reforme koje su dijelom procesa pristupanja EU, kako je i predočeno u Mišljenju Evropske komisije i Izvještaju stručnjaka (Priebe i drugi). EU apeluje na sve političke aktere u BiH da se fokusiraju na zajednički cilj i opredjeljenje perspektivi pristupanja EU, te na vitalne socioekonomske reforme u interesu građana. Ovo je posebno važno uoči predstojećeg Samita EU i zapadnog Balkana u Zagrebu. EU je spremna da facilitira i pomogne u tome, navode iz Delegacije za naš list.

Izvor: