Tužilaštvo u Haškom tribunal je u martu ove godine, tokom žalbene rasprave, iznijelo stav da bivši lideri tzv. Herceg Bosne, Prlić I ostali, zaslužuju duplo strožije kazne zatvora od onih u prvostepenom postupku.
Tužilaštvo je od Žalbenog vijeća zatrežilo da ih osudi na ukupno 225 godina zatvora za zločine počinjene 1993. i 1994. na prostoru tzv. Herceg Bosne. Tužilaštvo traži po 40 godina zatvroske kazne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću, zatim 35 godina Valentinu Ćoriću 35, a 25 godina zatvora Berislavu Pušiću. Takve kazne bi, po tužilaštvu, bile adekvatnije s obzirom na dugotrajnu kampanju etničkog čišćenja u osam opština tokom koje je više od deset hiljada Muslimana deložirano i protjerano, a na hiljade uhapšeno, zatočeno i odvođeno na prisilni rad na prve linije fronta gdje su bili izloženi smrtonosnoj vatri.
Tužiteljica Lorel Beig je, između ostalog, ukazala da prvostepeno vijeće prilikom izricanja kazne nije pridalo dovoljnu težinu opsadi istočnog Mostara u kojem je oko 55.000 ljudi "držano u klopci" tokom deset mjeseci, izloženo svakodnevnom granatiranju i snajperskoj vatri. Tužiteljica je opsadu Mostara usporedila sa opsadom Sarajeva. Napomenula je da su bivši komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Stanislav Galić i Dragomir Milošević čije su snage bile odgovorne za kampanju snajperskog i artiljerijskog terora nad Sarajevom osuđeni prvi na doživotni, a drugi na 29 godina zatvora.
Na kraju žalbene rasprave svakom od optuženih pružena je prilika se obrate sudijama u trajanju od deset minuta. Prlić je to iskoristio da kaže da je ovo suđenja predstavljalo "tamnu stranu međunarodne pravde". Stojićevo obraćanje sudijama je “redigovano” odnosno brisano iz snimka koji je otišao u javnost, dok je Praljak optužio Armiju BiH za agresiju na Herceg Bosnu i zaključio da je "njegova savjest čista". Petković je rekao da je u Herceg Bosnu došao iz rodne Hrvatske kako bi pomogao Hrvatskoj Vojsci u operaciji oslobađanja južnog pojasa Hrvatske, a onda je tu i ostao. Valentin Ćorić je svoje vrijeme iskoristio da optuži tužilaštvo da se koristilo "prljavim metodima"i da je za suradnike u haškim procesima "pogodbenjački angažiralo pojedine odvjetnike, pojedine sumnjive djelatnike sigurnosnih službi i pojedine političare najvišeg državnog ranga".
(Izvor: Vijesti.ba)
