Ustavni sud BiH oborio veto Željke Cvijanović i ukinuo zabranu simbola Armije RBiH u RS

Prema objavljenim informacijama sa sjednice Ustavnog suda BiH, zabrana isticanja obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj proglašena je neustavnom, dok je veto Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika stavljen van snage.

Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, donesene prema medijskim izvještajima na sjednici održanoj 19. i 20. novembra, ponovo su otvorile pitanje granica entitetskih nadležnosti i poštovanja ustavnog poretka države.

Posebnu pažnju izazvala je odluka koja se odnosi na odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je bilo kriminalizirano javno isticanje i korištenje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Prema objavljenim informacijama, Sud je zaključio da Narodna skupština RS nema nadležnost odlučivati o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike Bosne i Hercegovine, čiji je kontinuitet priznat Ustavom BiH.

Ova odluka ima značaj koji nadilazi pitanje zastava i vojnih obilježja. Armija RBiH dio je historije međunarodno priznate Bosne i Hercegovine, a njeno vojno naslijeđe ugrađeno je u identitet današnjih Oružanih snaga BiH.

Historijske činjenice ne mogu se mijenjati političkim odlukama, niti se naslijeđe države može jednostavno uklanjati iz javnog prostora entitetskim zakonima.

Cvijanović ostala bez podrške Ustavnog suda

Na istoj sjednici Ustavni sud razmatrao je i izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o ugroženosti vitalnih interesa Republike Srpske, kojom se usprotivila odluci Predsjedništva o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Njenu izjavu prethodno je podržala Narodna skupština RS.

Prema objavljenim rezultatima sjednice, Sud je utvrdio da izjava Cvijanović i odluka Narodne skupštine nisu bile u skladu s Ustavom BiH, te ih je stavio van snage.

Time odluka Predsjedništva o imenovanju članova Komisije ostaje na pravnoj snazi.

Ovakav ishod predstavlja politički neuspjeh za Cvijanović, ali i podsjetnik da mehanizam zaštite vitalnog interesa nije neograničeno sredstvo za blokiranje odluka državnih institucija.

Ustavni sud razmatrao je i zahtjev Željka Komšića koji se odnosio na ustavna rješenja o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa u entitetima, uključujući položaj Ostalih. Prema objavljenim informacijama, Sud nije utvrdio neustavnost osporenih odredbi, uz obrazloženje da je riječ o mehanizmu zaštite konstitutivnih naroda.

Ustav iznad političkih odluka

Ovi predmeti još jednom pokazuju koliko se u Bosni i Hercegovini politička neslaganja često pretvaraju u ustavnopravne sporove.

Entiteti imaju svoje nadležnosti, ali one nisu neograničene. Jednako tako, pravo na političko protivljenje ne znači i pravo da se mimo ustavnih pravila zaustavlja rad državnih institucija.

Zbog toga značaj ovih odluka nije samo u njihovom neposrednom ishodu, nego i u poruci da se ustavni poredak mora poštovati bez obzira na političke interese.

Bosna i Hercegovina može imati različite političke stavove, ali ne može imati različita pravila o tome ko je dužan poštovati njen Ustav.

 

 

Foto: Arhiva/Cazin.net