Broj žena u skupštinama kantona veći nego 2014. godine, u Parlamentu BiH upola manji

Zastupljenost žena u svim nivoima vlasti iznosi 27 posto ili u brojkama, od 511 mandata 136 su dobile žene. Dok je u pojedinim kantonima broj žena u odnosu na izbore iz 2014. godine manji, u većini njih je broj zastupnica dvostruko veći nego prije četiri godine.

Dugogodišnji rad međunarodnih, ali i nevladinih organizacija utjecao je na povećanje broja zastupnica u Parlamentu Federacije BiH i kantonima, dok je u Parlamentu BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske broj zastupnica manji ili isti kao i 2014. godine.

U Parlamentu Bosne i Hercegovine nakon izbora 2014. godine sjedilo je deset zastupnica, dok je nakon ovogodišnjih izbora broj zastupnica upola manji. Tek pet žena odlučivat će o važnim stvarima u Parlamentu BiH, što je 12 posto od 42 mandata. Od pet zastupnica samo je Borjana Krišto (HDZ i koalicije) zastupnica koja je produžila mandat, dok su Alma Čolo (SDA), Nada Mladina (SDP), Edita Đapo (SBB) i Mirjana Marinković-Lepić (NS) nove zastupnice.

Situacija u Narodnoj skupštini Republike Srpske je nepromijenjena u odnosu na 2014. godinu kada je u skupštini sjedilo 14 žena ili 16 posto od ukupno 98 mandata.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u odnosu na 2014. godinu, kada je imao 20 žena, sada će imati pet žena više. Sedam zastupnica je ponovo dobilo povjerenje građana, dok je 18 njih prvi put u klupama Parlamenta FBiH.

U kantonima na području Federacije Bosne i Hercegovine situacija je povoljnija nego 2014. godine. 

Tako se u Unsko-sanskom kantonu, gdje su 2014. godine bile samo dvije zastupnice, sada nalazi deset zastupnica (4 SDA, 4 A-SDA, 1 SDP, 1 Laburisti BiH, 1 SBB i 1 NS).

Negativan trend je zabilježen u Posavskom kantonu gdje je prije četiri godine bilo pet zastupnica, a u naredne četiri godine mandat će imati četiri zastupnice.

U Tuzlanskom kantonu u naredne četiri godine sjedit će pet žena više (13) nego 2014. godine, a rekord je postignut i u Zeničko-dobojskom kantonu gdje je 2014. godine bilo sedam žena, dok će četverogodišnji mandat od ove godine obavljati 14 žena. 

Situacija je nepromijenjena u Bosansko-podrinjskom kantonu gdje je broj žena (4) ostao nepromijenjen, a brojem žena u Skupštini se može pohvaliti Srednjobosanski kanton. Od pet žena iz 2014. godine, na ovogodišnjim izborima mandate je dobilo 12 žena, što je 40 posto od ukupno 30 mandata.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kao i Zeničko-dobojskom, broj žena je dvostruko povećan, sa sedam na 14 zastupnica, a u Zapadnohercegovačkom kantonu mandate je dobilo osam žena, dok je 2014. godine u Skupštini ZHK sjedilo sedam žena.

U Skupštini Kantona Sarajevo od ukupno 35 mandata 12 je pripalo ženama, što je u odnosu na 2014. godinu za pet žena više.

Situacija je popravljena i u Kantonu 10 gdje je 2014. bila samo jedna žena, a u naredne četiri godine će sjediti tri zastupnice.

Duška Andrić iz Centra ženskih prava u razgovoru za Klix.ba je kazala kako je dugogodišnji rad međunarodnih institucija i nevladinih organizacija rezultirao većom uključenosti žena u politici, ali i promjene mišljenja glasača o kandidatkinjama.

"Nakon 20 godina moralo je nešto uroditi plodom. Sada, da li je to promijenilo politike stranaka, u jednu ruku i jeste, ali ih je promijenio i pritisak međunarodne zajednice, kvote i modeli u svijetu koji postoje, a možda je to sve utjecalo i na birače, jer su se zasitili istih imena na listama. Mnogi muškarci su na listama iz godine u godinu, ali promjena nema pa su dali šansu ženama koje će možda donijeti nešto bolje", kazala je Andrić.

Dodala je da će kao civilno društvo nastaviti pratiti zastupljenost žena u zakonodavnoj vlasti, bez obzira na sadašnji broj koji nije zadovoljavajući, ali je veliki pomak.

"Žene moraju donijeti značajnije promjene. Pratit ćemo ih na više nivoa, kao i to koliko će to doprinijeti položaju žena u bh. društvu. Ne mislim samo na ekonomski položaj i rukovodeća mjesta u smislu direktorica i slično, već na opće ozračje koje vlada u BiH. BiH hvata svaku priliku da omalovaži ženu na nekoj poziciji i djela koja stoje iza žena, da ih se proziva i to se pokazao u kampanjama. Nisu prozivani nepismeni muškarci, već žene, niti nedolično ponašanje muškaraca, već žena pa i stil oblačenja i slično", dodala je Andrić.

Istakla je nadu da žene koje su dobile povjerenje građana neće biti marionete političkih stranaka i njenih prvih ljudi - muškaraca.

"Mi smo u društvu koje traži korjenite promjene kada je riječ o slici o ženi i njenoj ulozi u društvu. Poruka kampanje koju vodimo s tri organizacije u BiH je da skinemo lažno lice politike, a to je lice koje se skriva iza muškog lika koji stavlja žene u prvi plan, a ustvari u sjeni djeluju muškarci. Ne želimo da je ovo situacija u kojoj su stranke odlučile staviti određeni broj žena na liste pa da ih isture i potežu kao marionete", naglasila je naša sagovornica.

Na kraju je dodala da je zadovoljna brojem zastupnica, ali da je poražavajuće da su promijene donijele stranke kao što su Nezavisni blok, Naša stranka i Demokratska fronta, dok je broj zastupnica vodećih stranaka u BiH i dalje mali u odnosu na broj osvojenih mandata.