Veliki potencijal Krajine u solarnoj energiji- privreda ima šansu za ogroman razvoj

.
Tranzicija iz termoelektrana i dobivanja energije iz tzv. fosilnih goriva u energiju iz obnovljive izvore je najvažnija tema današnjice. Ona je posebno postala vidljiva i aktuelna zadnjih godinu dana, otkako je započeo rat u Ukrajini i otežano i uslovljeno snadbijevanje gasom iz Rusije. Cijene struje u Evropi su porasle i do deset puta više u odnosu na period i stanje prije rata.

Sve je ovo ubrzalo tranziciju i pokrenulo velike zemlje da što više ulažu u obnovljive izvore energije i tako osiguraju svoju energetsku nezavisnost. Bosna i Hercegovina, kao i u mnogim drugim poljima, dosta je kasnila u ovim procesima, iako, za razliku od mnogih drugih ima veliki prirodni potencijal u ovim oblastima.

Unsko- sanski kanton, zbog svoga specifičnog geografskog podneblja spada u krajeve koji imaju ogroman potencijal sunčevih dana na godišnjem nivou. Jedan je dio investitora to prepoznao ranije i posebno u općini Bosanski Petrovac investirao u solarne elektrane. Ubrzo je kapacitet mreže za prijem novih elektrana bio popunjen i zahtjevi se širili prema ostalim općinama USK. Kako saznajemo, trenutno su i tu kapaciteti popunjeni i nema prostora za nove investicije, ali traži se proširenje kapaciteta i nadležne državne institucije moraće to brzo uraditi za Krajinu i potencijalne investitore u naš kraj. Vidljiv je značajan interes, posebno lokalnih privrednika da ulažu u izgradnju solarnih elektrana. Međutim, puno je nesnalaženja u procedurama i načinima kako razviti projekat i doći do građevinske dozvole kako bi se solarna elektrana mogla izgraditi.

Tome dosta doprinose i zastarjele procedure i neusklađenost procesa unutar energetskog sektora, ali i na nivou općina i kantona kad su u pitanju prikupljanje papira i ishodovanja dozvola za građenje. Primjetno je da sve institucije ubrzano rade na promjeni i olakšavanju ovih propisa kako bi privukli investitore, posebno one strane, da dođu i ulažu u USK. Novi zakon o obnovljiivim izvorima energije, koji je nedavno Vlada Federacije utvrdila i uputila u Parlament FBiH treba konačno osigurati mogućnost da građani budu u isto vrijeme i potrošači i proizvođači. To će značiti puno veći broj krovova i domaćinstava sa panelima. S druge strane, najveći problem trenutno privredi predstavlja odluka Energetske zajednice EU da će proizvodi koji se iz BiH i zemalja regije izvoze u EU, od 1. januar 2026. godine morati osigurati tzv. ‘zelene certifikate’ ili će plaćati skupe takse kako bi mogli izvesti svoj proizvod vani. Zato veliki broj investitora traži rješenje i najbolje načine kako ishodovati papire i doći u poziciju da mogu izgraditi svoje solarne elektrane, za vlastite potrebe i osigurati svoje ‘zelene certifikate’ i nastaviti svoje poslovanje i izvoz i od 2026. godine.

Posebnu podršku u razvoju projekata nude i konsultantske firme, a najveću korist za privrednike ili predstavnike institucija i vlasti koji također žele razviti najbolje programe energetske učinkovitosti imaju stručni forumi i sajmovi inovacija i opreme iz ove oblasti. Jedan takav skup, najveći u BiH i među najznačajnijim u regiji biće organiziran u junu u Sarajevu. Radi se o Sarajevskom energetskom forumu - SEF na kojem će se okupiti najznačajniji lideri energetske tranzicije iz BiH, regiona i EU. Ministri, direktori institucija nadležnih za energiju, elektroprivrede, regulatori, operateri… U sklopu foruma biće organiziran i Sajam izlagača, gdje će se prisutni moći upoznati sa najvećim dostignućima u pružanju usluga, opreme i tehnologije iz oblasti obnovljivih izvora energije.

Pokrovitelj SEF 2023 je državno ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a jedan od institucionalnih partnera je i Vlada USK. Prijave za učešće na ovom važnom Forumu su u toku, broj mjesta je ograničen. Svako onaj ko želi nešto napraviti u ovom poslu, osigurati svoj biznis i izgraditi novi biće dio ovoga skupa. Prijave za učešće možete naći OVDJE.

Veliki broj učesnika iz preko 20 zemalja regije i EU su dosad prijavili učešće na ovaj veliki događaj. Sigurni smo da će među njima biti i značajan broj krajiških predstavnika, privrede, vlasti i institucija sa kantonalnog, gradskih i općinskih nivoa.