O važnosti moratorija, privrednim posljedicama pandemije i stanju u drvoprerađivačkoj industriji razgovarali smo sa Suhadom Ećom, članom Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH i direktorom jedne od bh. drvoprerađivačkih kompanija.
Agencija za bankarstvo omogućila je produženje moratorija na kredite za pandemijom pogođenje privredne subjekte. Koliko je to značajno za poslodavce, pa evo i za vašu kompaniju?
“Mi kao poslodavci smo još u 4. mjesecu govorili da bi Agencija trebala donijeti jednu odluku na jedan duži period, minimalno godinu dana. Međutim, svakako da mi ovu odluku pozdravljamo. Ovo je jedan dobar korak kako bi se na neki način pomoglo privredi, pogotovo onoj koja je pogođena COVID-om. Jer zaista, na terenu imate jako velik broj firmi koje itekako bilježe pad poslovanja i otplate kredita i odnosi koje su imali sa bankama, itekako su bili dovedeni u pitanje.
Ovakva jedna odluka na period od 6 mjeseci itekako može pomoći. Nadam se da ćemo za 6 mjeseci biti u boljoj poziciji i da neće trebati donositi ovakve mjere. One će itekako doprinijeti zadržavanju i čuvanju radnih mjesta.”
Kioliko ste generalno zadovoljni odgovorom vlasti, kantonalnih, federalne, pa i državne na ogromne probleme koji su pogodili privredu u našoj zemlji?
“Nažalost, ne možemo se pohvaliti. Ono što je generalno bila naša primjedba je da je sve prilično sporo i da su se neke odluke, mjere i zakoni donosili kasno i reakcija je bila prilično zakašnjela. Kada je bila raspodjela sredstava od MMF-a, jako je to sporo išlo. Do prije neki dan, kantoni, odnosno firme koje su bile pogođene, ta sredstva nisu mogli ni dobiti. Prije svega, zakon, kada je u pitanju COVID i kada je u pitanju pomoć privredi i granama koje su najviše pogođene, trebalo je ići sa nekim mjerama koje bi trebale biti u pravcu pomoći za likvidnost firmi, jer je ona bila dovedena u pitanje.”
Na čelu ste jedne od najpoznatijih kompanija u drvnoj i industriji namještaja. Koliki su gubici i koliko će trebati za oporavak, ako već imate neke procjene?
“U našoj Asocijaciji drvoprerađivača u Vanjskotrgovinskoj komori, imali smo izvještaj da je u prvih 6 mjeseci zabilježen pad izvoza za 13%. Nije to itekako, nego veliki procenat pada. Ukoliko bi došlo do stabilizacije, mi bi se relativno brzo mogli oporaviti i doći na onaj dio gdje smo bili prije pandemije. Ono što je pozitivno u tome jeste da 6. i 7. mjesec u usporedbi sa prošlom godinom, zabilježili smo rast. Ukoliko dođe do stabilizacije prilika, mi se možemo relativno brzo vratiti na neke naše rezultate prije COVID-a. Ono što je definitivno na terenu, određene firme su zabilježile pad od 20 i više procenata. S druge strane, kada je u pitanju drvna industrija, ono što je dobro je što firme nisu potegnule za otkazima. U našoj industriji je jako mali broj otkaza bio, a u nekim firmama nije ni došlo do toga.
Očekujemo da u drugom kvartalu, ako dođe do stabilizacije, da možemo nesmetano nastaviti sa radom i sa komunikacijom i ugovorima sa našim ino-dobavljačima i kupcima. Dodatna otežavajuća okolnost su nam bile neke mjere koje su donijele vlasti kada je u pitanju protok roba i ljudi. Jako je teško u BiH doći. Jako mali broj inostranih menadžera je dolazio u naše firme kako bi zaključili ugovore. Nas dodatno zabrinjavaju poslovi i ugovori koji su za narednu godinu, jer zaista imamo jedan vakuum komunikacije između naših i firmi koje su nam trebale dolaziti u posjetu. Blokirani su sajmovi, tako da je 2021. godina neizvjesna. A mislim da drvna industrija BiH 2020. godinu će uspješno završiti ako ipak dođe do stabilizacije.”
Kakvo je stanje sa radnom snagom? Imamo li dovoljno majstora, nekih stručnih radnika, ili svi idu na zapad?
“Generalno, prije početka krize, itekako je bio trend odlaska, prije svega kvalifikovane radne snage. Poslodavci su zaista bili u velikim problemima. Prije svega, naše obrazovne institucije nisu uspjele adekvatno odgovoriti na sve zahtjeve. Tu je bio prisutan jedan alarmantan trend odlaska radne snage. Međutim, sa pojavom COVID-a, na neki način je došlo do veće ponude radne snage na tržištu, pa su firme mogle riješiti problem kvalifikovane radne snage.”
U nastavku pogledajte kompletan razgovor.
