Više od 17.000 đaka u Srbiji na bosanskom jeziku ne uče o genocidu

srebrenica
Đak osmog razreda u osnovnoj školi „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Pazaru ni ove godine na časovima historije neće slušati o genocidu u Srebrenici, jer inicijative koje su do sada pokrenute da se u nastavni program na bosanskom jeziku uvrste i lekcije o genocidu nisu naišle na razumijevanje institucija u Beogradu.

 

Prema rečima Mirze Hajdinovića, sekretara Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), najvišeg predstavničkog tijela Bošnjaka u Srbiji sa sjedištem na jugozapadu zemlje u Novom Pazaru, BNV je predlagao to nadležnima više puta.

"I tražit ćemo i insistirati da (genocid) Srebrenica bude sastavnih dio nastavnih planova i programa za nastavu, ne samo na bosanskom jeziku, već da bude sastavni dio i obrazovanja na srpskom jeziku, jeziku većinskog naroda“, rekao je Hajdinović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Za sada, dodao je, to nije naišlo na razumijevanje nadležnih za obrazovanje u Srbiji.

“Ovaj zločin je danas jedan od najviše izučavanih događaja u savremenoj historiji zbog načina njegovog sprovođenja, velikog broja žrtava, te posljedica koje je imao na život kako Bošnjaka, tako i svih građana Evrope, a i šire“, rekao je Hajdinović za RSE.

Međunarodni sud pravde u Haagu presudio je 2007. godine da je zločin koje su snage bosanskih Srba pod komandom Ratka Mladića počinile u Srebrenici u ljeto 1995. godine bio genocid, u kom je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.

Više od 17.000 đaka uči na bosanskom jeziku

Jedan od osnovnih ciljeva uvođenja nastave na bosanskom jeziku bio je da djeca bošnjačke nacionalnosti, osim upoznavanja sa književnim, likovnim i muzičkim autorstvom, na časovima historije izučavaju nastavne sadržaje koji na adekvatan i na činjenicama zasnovan način govore o određenim historijskim događajima, koji su od posebnog značaja za ovu nacionalnu manjinu u Srbiji.

Od 2004. godine bošnjačka deca u Srbiji imaju mogućnost da pohađaju časove bosanskog jezika, a od 2013. godine uvedena je kompletna nastava na ovom jeziku u nekoliko gradova u Sandžaku, regiji na jugozapadu Srbije.

Posljednji podaci pokazuju da nastavu na bosanskom jeziku pohađa više od 17.000 učenika u 39 obrazovno-vaspitnih ustanova u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i Prijepolju.

Mirza Hajdinović je rekao da su BNV, bošnjačke organizacije i institucije, kao i nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima širom Srbije već dva puta tražili od Narodne Skupštine da proglase 11. juli – Danom sjećanja na srebreničke žrtve na teritoriji Srbije.

“Međutim, ta rezolucija stoji u aktima Skupštine i očekujemo da se u Srbiji stvori klima koja će omogućiti da se jedna takva rezolucija donese u parlamentu i na taj način se otvore mnoga pitanja koja će dovesti do trajnog mira i suživota na ovim prostorima“, istakao je Hajdinović.

On je ocijenio i da bi takav čin započeo proces suočavanja sa prošlošću u Srbiji, koji, kako je rekao, nikada nije adekvatno započet, te time omogućio da se otvori dijalog o pomirenju između naroda i država bivše Jugoslavije.

Bošnjačko nacionalno vijeće je još 2005. godine 11. jul proglasilo Danom sjećanja, odnosno nacionalnim praznikom Bošnjaka u Srbiji, koji se obilježava kao sjećanje na sve bošnjačke žrtve tokom historije.

Opširnije na portalu Radio Slobodna Evropa.

Izvor: