Cijene hrane i osnovnih životnih potrepština sve više opterećuju budžete građana Bosne i Hercegovine. Prema podacima koje je objavio Savez samostalnih sindikata BiH (SSSBiH), potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u augustu je iznosila 3.810 KM.
Istovremeno, prema podacima SSSBiH, prosječna plata u Federaciji BiH iznosila je 1.714 KM, dok je minimalna plata iznosila 1.027 KM.
Prosta računica pokazuje koliki je jaz između visine potrošačke korpe i primanja građana. Prosječna plata pokriva nešto manje od polovine iznosa potrošačke korpe, dok je kod minimalne plate taj udio znatno manji.
Na šta odlazi novac?
Kada govorimo o mjesečnim troškovima, najveći dio izdataka odnosi se na prehrambene proizvode i namirnice. Prema strukturi koju je objavio SSSBiH, na prehranu odlazi gotovo 44 posto potrošačke korpe.
Slijede troškovi stanovanja i komunalnih usluga, obrazovanja i kulture, odjeće i obuće, higijene, zdravstvene zaštite i prevoza.
To su, uglavnom, troškovi koje domaćinstva teško mogu izbjeći.
Za porodice to znači da najveći dio prihoda odlazi na hranu, račune i druge osnovne životne potrebe, dok za neplanirane izdatke, štednju ili veće kupovine ostaje sve manje prostora.
Hrana pod najvećim pritiskom
Rast cijena građani najdirektnije osjećaju prilikom odlaska u prodavnicu ili na pijacu. Posebno ukazuju na visoke cijene svježeg voća i povrća.
Jedna građanka Sarajeva navodi da cijene pojedinih proizvoda, poput buranije, špinata i smokava, značajno rastu. Kilogram buranije, prema njenim riječima, košta oko 12 KM, dok se za kilogram špinata izdvaja oko 8 KM.
Visoke cijene mijenjaju i navike potrošača. Građani se sve češće odlučuju za proizvode na akcijama, mijenjaju prodavnice u kojima kupuju ili odustaju od pojedinih proizvoda kada njihova cijena premaši mogućnosti kućnog budžeta.
Zašto cijene rastu?
Na formiranje cijena hrane utiče veliki broj faktora – od troškova proizvodnje i poreskih opterećenja do vremenskih uslova i stanja domaće poljoprivrede.
Jedan od značajnih faktora za Bosnu i Hercegovinu jeste i velika zavisnost od uvoza, zbog čega kretanja na međunarodnom tržištu mogu imati direktan utjecaj na cijene koje plaćaju domaći potrošači.
Na cijene prehrambenih proizvoda ove godine uticale su i vremenske prilike. Poseban problem predstavlja suša koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu, ali i dio regiona i Evrope. Smanjeni prinosi pojedinih poljoprivrednih kultura mogu dovesti do manjka ponude, što se potom odražava i na cijene proizvoda na policama marketa i na pijacama.
Rast plata i kupovna moć
Plate su kroz zakonska rješenja u posljednjih nekoliko godina povećavane. Međutim, sama visina plate ne pokazuje u potpunosti koliko građani zaista mogu priuštiti.Ukoliko plata raste, ali istovremeno rastu i troškovi hrane, stanovanja, prevoza i drugih osnovnih potreba, stvarna kupovna moć može stagnirati ili se smanjiti.
Upravo zbog toga potrošačka korpa predstavlja jedan od pokazatelja pritiska koji troškovi života stvaraju na domaćinstva.
Posebno su izložene porodice koje imaju samo jedan prihod, kao i domaćinstva koja zavise od minimalne plate.
Šta ostaje građanima?
Prirodno se nameće pitanje – šta građanima ostaje nakon što podmire osnovne mjesečne troškove?
Iza iznosa od 3.810 KM, koliko je prema podacima sindikata iznosila potrošačka korpa za četveročlanu porodicu, krije se svakodnevno računanje velikog broja domaćinstava: šta kupiti od prehrambenih proizvoda, koliko novca izdvojiti za račune, šta odgoditi za naredni mjesec ili čak godinu i čega se odreći kada ni osnovne potrebe nisu u potpunosti pokrivene.
Ako troškovi života nastave rasti, a primanja ih ne budu pratila istim tempom, građanima ostaje sve manje prostora za neplanirane izdatke, štednju, godišnje odmore ili veće kupovine.
Brojevi tako ne govore samo o cijenama i platama. Oni pokazuju i koliko prostora domaćinstvima ostaje nakon što plate ono bez čega ne mogu.
Foto:AI
