U emisiji "Otvoreno", koja se emituje na Hrvatskoj radioteleviziji, sinoć je održana diskusija o deklaraciji Domovinskog pokreta, u kojoj se poziva na uspostavu nove federalne jedinice u Bosni i Hercegovini, odnosno "trećeg entiteta".
U emisiji su gostovali glavni sekretar Domovinskog pokreta i državni sekretar u Ministarstvu demografije i useljeništva Hrvatske Mladen Barać, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Frano Matušić, zastupnik u Hrvatskom saboru Nino Raspudić i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Haris Zahiragić.
Predstavnik Domovinskog pokreta, koji je i uputio ovu deklaraciju, rekao je da je cilj njihovog prijedloga „sprječavanje petog puta preglasavanja Hrvata u BiH“.
„Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk. Pogledajmo izborne jedinice u Republici Hrvatskoj. Imamo izborne liste za dijasporu, za nacionalne manjine. Ono što bismo mi željeli vidjeti u BiH jeste da ljudi prijavljeni na istim adresama glasaju, ali da imaju dvije glasačke kutije. Ne vidimo zašto se oko toga pravi problem. Ovo je legitimna tema za razgovor i pitanje nacionalnog interesa“, rekao je Barać.
Na početku emisije najavio je i da će za dvije sedmice predstaviti strateški dokument zasnovan na ovoj deklaraciji te ga uputiti HDZ-u i koalicionim partnerima u Vladi Hrvatske.
Predstavnik HDZ-a Frano Matušić naglasio je da Hrvatska ima jasan stav kada je riječ o zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH.
„Hrvati su četiri puta preglasani. To predstavlja zloupotrebu mehanizma izbora člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasali za Željka Komšića. To pitanje treba riješiti, ali prije svega kroz dogovor Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH“, rekao je Matušić.
Dodao je da je dogovor o izmjenama Izbornog zakona bio blizu tokom pregovora u Neumu 2022. godine, ali da nije realizovan.
Na pitanje voditelja o dijelu deklaracije koji se odnosi na tzv. Herceg-Bosnu, Barać nije dao konkretan odgovor.
„Što se tiče Herceg-Bosne ili bilo kojeg drugog teritorijalnog oblika koji bi Hrvati mogli dobiti, to je stvar dogovora naroda u BiH. Mi bismo bili najsretniji kada bi se oni mogli dogovoriti unutar BiH“, rekao je Barać.
Haris Zahiragić je poručio da uspostava Herceg-Bosne nije moguća.
„Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u Bosni i Hercegovini. Bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano devedesetih godina da takve ideje nisu dobrodošle“, rekao je Zahiragić.
Dodao je da su Bošnjaci dobronamjeran narod, ali i narod koji neće pristati na pritiske i prijetnje.
Govoreći o položaju Hrvata u BiH, Zahiragić je naveo da Hrvati imaju značajnu zastupljenost u institucijama vlasti.
„Predsjedavajuća Vijeća ministara je Hrvatica iz HDZ-a, HDZ ima i tri ministra, predsjednicu Federacije BiH, kao i predsjedavajuće oba doma Parlamenta Federacije. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost, a Hrvati u vlasti učestvuju znatno iznad svog udjela u ukupnom stanovništvu“, rekao je.
Tokom emisije raspravljalo se i o ulozi Doma naroda Federacije BiH te izboru članova Predsjedništva BiH.
Nino Raspudić je istakao da problem nije nacionalna pripadnost Željka Komšića, nego pitanje predstavljanja hrvatskog naroda.
„Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene ili od vas, ali problem je što ne predstavlja Hrvate“, rekao je Raspudić.
U nastavku emisije vođena je polemika o legitimnosti i legalnosti izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH, pri čemu su učesnici iznosili različite stavove o reformi Izbornog zakona i položaju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Foto: Klix/HRT
