Hrvatska priprema izmjene Kaznenog zakona kojima će svoje zakonodavstvo uskladiti s evropskom direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Među novinama koje se najavljuju posebno se izdvaja kažnjavanje slanja neželjenih fotografija i videosnimaka spolnih organa putem interneta i društvenih mreža.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan potvrdio je da je u toku priprema zakonskih izmjena kojima bi se obuhvatili različiti oblici digitalnog seksualnog uznemiravanja.
Prema evropskoj direktivi, slanje seksualno eksplicitnog sadržaja bez pristanka primaoca trebalo bi biti kažnjivo ukoliko takvo ponašanje može izazvati ozbiljnu psihološku štetu. Konkretni uslovi i kazne bit će definisani izmjenama hrvatskog Kaznenog zakona.
Kazne i za objavljivanje intimnih fotografija i deepfake snimaka
Zakonske izmjene neće se odnositi samo na neželjeno slanje eksplicitnog sadržaja. Predviđeno je i proširenje zaštite od neovlaštenog objavljivanja intimnih fotografija i snimaka.
Hrvatski Kazneni zakon već od 2021. godine predviđa zatvorsku kaznu do tri godine za neovlašteno dijeljenje spolno eksplicitnih snimaka koje su nastale uz pristanak osobe koja je snimana, ali su bile namijenjene isključivo privatnoj upotrebi.
Novim pravilima zaštita bi bila proširena i na fotografije, kao i na sadržaje kreirane ili izmijenjene pomoću umjetne inteligencije.
To se posebno odnosi na takozvane deepfake sadržaje, odnosno snimke na kojima se nečije lice ili tijelo bez pristanka prikazuje u izmišljenim seksualno eksplicitnim situacijama.
Kažnjiva bi mogla biti i prijetnja objavljivanjem takvog materijala.
Planirane izmjene obuhvatit će i druge oblike digitalnog nasilja. Među njima su uvođenje krivičnih djela internetskog uhođenja, uznemiravanja putem digitalnih tehnologija i određenih oblika neovlaštenog objavljivanja ličnih podataka.
Za krivično djelo internetskog uhođenja predviđeno je propisivanje maksimalne kazne od najmanje godinu dana zatvora.
Govoreći o potrebi izmjena zakona, Habijan je ukazao na brz razvoj tehnologije i činjenicu da pravni propisi često ne prate dovoljno brzo nove oblike zloupotreba.
– Tehnologija ide jako brzo, a normativni dio ponekad kasni za tim, izjavio je hrvatski ministar.
Radna grupa za pripremu zakonskih izmjena formirana je u aprilu, a njihovo usvajanje očekuje se tokom prvog tromjesečja 2027. godine.
Hrvatska, kao i ostale članice Evropske unije, obavezna je evropsku direktivu prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo najkasnije do 14. juna 2027. godine.
