Ukupna inflacija, prema podacima Centralne banke BiH, usporava, ali građani to ne osjećaju jer temeljna inflacija ostaje relativno visoka. To u praksi znači da pritisci na cijene više ne dolaze samo od energije ili hrane, nego i iz domaće ekonomije, posebno kroz usluge, stanovanje i druge kategorije koje sporije pojeftinjuju. Usporavanje inflacije ne znači da cijene padaju, već samo da rastu sporije nego ranije, kaže za „Dnevni avaz“ profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić.
Trgovački razlozi
- Građani i dalje osjećaju pritisak jer su cijene hrane, stanovanja i usluga već dostigle vrlo visok nivo, a plate ih nisu pratile istim tempom. Kada inflacija uspori sa 6,8 na 5,6 posto, to nije pojeftinjenje – to znači da se poskupljenja nastavljaju, samo nešto sporijim intenzitetom – navodi Pilav-Velić.
Rast cijena sada više nije prvenstveno posljedica globalnih šokova, već sve više domaćih faktora. Na gorivu se, tako, vidi da cijene nafte padaju, ali su proizvodi na policama trgovina ipak sve skuplji, uključujući prvenstveno hranu.
- Kada je riječ o gorivu, u BiH često postoji tzv. asimetrija u prenošenju cijena. Poskupljenje goriva gotovo trenutno povećava cijene robe i usluga jer se trgovci pozivaju na više transportne troškove. Međutim, kada gorivo pojeftini, taj efekat se rijetko prenosi na krajnje potrošače. Razlog leži u tržišnoj strukturi, slaboj konkurenciji u pojedinim sektorima, želji trgovaca da zadrže više profitne marže, ali i činjenici da transport predstavlja samo jedan dio ukupnih troškova. Zato cijene lako idu naviše, ali se veoma teško vraćaju naniže – kaže Pilav-Velić.
Realne plate
Građani zato imaju osjećaj da je život svakim mjesecom skuplji, iako statistika pokazuje usporavanje inflacije.
- Taj osjećaj nije subjektivan, on proizlazi iz činjenice da se svakodnevno kupuju proizvodi čije su cijene u posljednje dvije godine trajno porasle i ostale na visokom nivou. Upravo zato je za životni standard važnije koliko rastu realne plate nego sama stopa inflacije – pojašnjava Pilav-Velić.
To potvrđuju podaci Saveza samostalnih sindikata BiH, prema kojim je sindikalna potrošačka korpa za maj 2026. iznosila 3.436,70 KM, što je gotovo 100 KM više nego u aprilu (3.340,70 KM). U maju je prosječna plata pokrivala tek oko 49,5 posto vrijednosti potrošačke korpe, dok je minimalna plata pokrivala manje od 30 posto.
Prosječna plata pokriva tek oko 49,5 posto vrijednosti potrošačke korpe, a minimalna manje od 30 posto
FOTO: FB
