Osoblje za čišćenje, čuvanje djece i vrtlarstvo – neprijavljeni rad je osobito čest u privatnim kućanstvima, kaže Andreas Kreutzer, koji svake godine telefonski anketira 50.000 kućanstava. “Vidi se da oko 90 posto kućne pomoći nije registrirano, a oko 70 posto dadilja koje su angažirane da čuvaju djecu nezakonito je plaćeno”, rekao je za “Wien heute” anketar Kreutzer iz Kreutzer Fischer & Partner.
Osim toga, komercijalna ponuda je niska. Rad na crno u privatnim kućanstvima očito ima prednosti za obje strane, kaže Kreutzer: “Mnoge su čistačice registrirane u tvrtki i dodatno zarađuju. To znači da bi, kad bi to postalo službeno, morali plaćati više socijalnog osiguranja i također bi bili u drugom razredu porezne progresije – oni to nikako ne žele. A tako je i s poslodavcima. On štedi troškove rada izvan plaće.”
Visoka inflacija dovodi do gubitka prihoda. Stručnjaci kažu da se zato privatnici sve manje ustručavaju zaposliti nekoga na crno. Siva ekonomija će i dalje rasti. Financijska policija pokušava suzbiti veliki rad na crno.
Posebna se pažnja posvećuje sektorima s intenzivnim plaćama, objašnjava njihov voditelj Wilfried Lehner: „To je građevinarstvo, građevinski obrti, ali i čišćenje i zaštita, jer su tamo pritisak plaća i cijena na natječajima posebno jaki. Iz brojki financijske policije ne može se iščitati porast rada na crno”, objašnjava Lehner. Kontrole fokusa su previše različite. No, prvi trendovi idu u tom smjeru.
Lehner kaže da se financijska policija u Beču često suočava s ilegalnim zapošljavanjem stranaca i lažnih poduzetnika, a prije svega s djelomičnim radom na crno. Ljudi su samo marginalno prijavljeni, ali rade znatno više i većinu plaće ubiru bez plaćanja poreza: “Namjerno pratimo radne odnose: kako se bilježi radno vrijeme? Ide li to uz platni list?” Prema Lehneru, borba protiv ilegalnog kockanja pokazuje da su kontrole učinkovite. Zbog racija i kazni, automati u Beču gotovo su nestali.
