Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko izrazila je nezadovoljstvo načinom na koji je Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju o proširenju obradila Bosnu i Hercegovinu. Ocijenila je da nisu dovoljno uzete u obzir političke i ustavne specifičnosti naše zemlje te poručila da joj nisu potrebne nove kritike, nego konkretna pomoć i politička podrška.
Zovko je o tome govorila tokom rasprave na sjednici Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), nakon što je komesarka za proširenje Marta Kos predstavila Paket proširenja za 2026. godinu.
Posebno je ukazala na način na koji je u izvještaju tretirano pitanje statusa Ureda visokog predstavnika (OHR), ističući da se pritom ne uzimaju dovoljno u obzir složeno ustavno uređenje BiH i uloga međunarodne zajednice u poslijeratnoj reformi institucija.
Spornа procjena reformi
Zovko je kritikovala i kriterije Evropske komisije za ocjenjivanje reformskih procesa u BiH. Postavila je pitanje zbog čega se reforma Ustavnog suda tretira na istom nivou kao i tehnički zahtjev za uvođenje interneta u 200 škola.
Ukazala je i na administrativne zahtjeve zbog kojih je, kako je navela, blokirano 400 miliona eura, odnosno oko 782,49 miliona KM, namijenjenih Bosni i Hercegovini.
- Zaista mislite da će tehnički detalji zbog kojih je blokirano 400 miliona eura jednoj zemlji koja je izašla iz rata poslužiti kao primjer za buduće postkonfliktne zemlje poput Ukrajine? - upitala je Zovko tokom rasprave.
U izjavi nakon sastanka ponovila je da Evropska komisija, prema njenoj ocjeni, nije dovoljno uvažila posebnosti Bosne i Hercegovine.
- Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove kritike, već konkretna pomoć i politička podrška. Bez razumijevanja njenog ustavnog uređenja i osiguravanja jednakopravnosti tri konstitutivna naroda nema ni održivog napretka na evropskom putu - poručila je Zovko.
Pozdravila je to što je u izvještaju prepoznata potreba za reformom izbornog zakonodavstva u skladu s presudama Ustavnog suda BiH. Ipak, upozorila je da nije napravljen konkretan iskorak prema otvaranju pristupnih pregovora.
Dodala je da je Kos na kraju rasprave najavila poseban pristup Bosni i Hercegovini, ali da ostaje da se vidi šta će on konkretno podrazumijevati.
Upozorenje i za Crnu Goru
Zovko se osvrnula i na Crnu Goru, pozdravivši ambiciozan plan da ta zemlja do decembra okonča pristupne pregovore s Evropskom unijom. Međutim, upozorila je da šest otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore još nije riješeno.
Naglasila je da rješavanje tih pitanja mora biti sastavni dio napretka Crne Gore prema članstvu u EU, posebno u okviru poglavlja 23 i 31.
- Proširenje je najvažniji vanjskopolitički instrument Evropske unije. Upravo zato mora biti vjerodostojno, pravedno i realno. Ne smijemo stvarati nova razočarenja u jugoistočnoj Evropi, već ponuditi jasnu perspektivu uz konkretne rezultate i poštivanje preuzetih obaveza - poručila je Zovko.
Foto: Facebook
