fbpx Znate li ko je zapravo izdao naredbu za rušenje aerodroma Željava kod Bihaća?

Znate li ko je zapravo izdao naredbu za rušenje aerodroma Željava kod Bihaća?

Home

Znate li ko je zapravo izdao naredbu za rušenje aerodroma Željava kod Bihaća?

Za oficire i pilote Jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva bila je stvar izuzetnog prestiža raditi u aerodromu koji spada u najskuplju vojnu investiciju bivše SFRJ. 


"Trinaest minuta prije 8 sati Bihać se zatresao od grandiozne eksplozije, a iz obronaka planine Plješevice suknuli su plamen i dim, planina je gorjela, plamen na horizontu dosezao je do samog neba, prizor je bio jeziv i nestvaran, kataklizmički.  Plamena stihija i eksplozije su uništile jedan od najvećih i najutvrđenijih aerodroma u Europi, čija se vrijednost procjenjivala na 8 milijarda dolara...Plješevica kao da je propala, ulegla se i progutala nekad najčuvaniju vojnu bazu Jugoslavije"…, tako je prije nekoliko godina beogradski Aeromagazin prepričao trenutak kada je 16. maja 1992. godine JNA prilikom povlačenja aktivirala 56 tona eksploziva u tunelima vojnog aerodoma Željava, najskuplju nekretninu uništenu za prijeme proteklog rata, prenosi Uskinfo.

Kako bi bilo jasnije o kakvom se objektu radi, valja spomenuti kako su podzemne galerije aerodroma mogle primiti 120 zrakoplova(MIG-21) s posadama i kompletnim arsenalom naoružanja, a ukupna dužina tunela u obliku slova M iznosila je 3 i pol kilometra.

Podzemni aerodrom mogao je izdržati izravan udar atomskog naoružanja. Uz vlastite izvore struje i vode te zalihe goriva, ljudstvo aerodroma moglo je 30 dana živjeti potpuno izolirana od vanjskog svjeta.

Gradnja diva u utrobi Plješevice započeta je 1955., a završena 1968. Glavni konstruktor Dragoslav Sobotka procjenjuje vrijednost aerodroma na osam milijarda dolara, iako su utrošena sredstva znatno veća.

Iz dokumentacije, jasno je vidljivo da je naredbu za dizanje aerodroma u zrak dao načelnik generalštaba oružanih snaga SFRJ general-pukovnik Blagoje Adžić, a naredba je izdata 7. novembra 1991.

Blagoje Adžić je nakon umirovljenja  (1992. godine) mirno živio u Beogradu. Izbjegavao je javne nastupe pa se tako ni na sahrani Slobodana Miloševića, suprotno očekivanjima, nije pojavio. Preminuo je 2012. godine.

S obzirom da je Željava bila strateški vojni objekt, njezino uništenje nije se moglo dogoditi bez znanja i odobrenja tadašnjeg komandanta Jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva i protuvazdušne odbrane general-potpukovnika Božidara Stevanovića.

Topic
Objavio: Pon, 22/07/2019 - 15:28
Back to top