Bijelo pšenično brašno je zdravo - pokazalo novo istraživanje

brasno

Je li bijelo pšenično brašno zdravo, pitanje je na koje nije nimalo lako naći odgovor. Nutricionisti tvrde kako je ova namirnica loš izbor, a kao argument navode kako današnja pšenica nije ni slična onoj od prije 200 godina. Većina je genetski izmijenjena kako bi se dobili što veći prinosi, bez obzira na kvalitet. Pored toga, ističu da u današnjem brašnu nedostaju dva najvažnija dijela zrna pšenice, vanjski sloj ili omotač te klica.

Kao problem ističu i to što bijelim brašnom u organizam unosimo uglavnom ugljikohidrate i jednostavne šećere.

Ipak, nedavna istraživanja provedena u Velikoj Britaniji pokazuju da ova vrsta brašna i nije toliko štetna. Naučnici koji su radili na upoređivanju starih i novih sorti pšenice zaključili su kako novije sorte sadrže čak veće količine nekih svojstava korisnih za zdravlje ljudi, piše Foodnavigator.

 

"Uprkos zabrinutosti zbog opadajuće genetske varijacije koja se može naći u modernim vrstama pšenice, nema nigdje dokaza kako su one štetne za ljudsko zdrevlje", rekla je dr. Alison Lovegrove, vodeća autorica studije te dodala kako su tokom istraživanja utvrdili čak i trendove u porastu nekih svojstava koje sadrži pšenica kao što su prehrambena vlakna

U novim sortama više vlakana i betaina

U Rothamsted istraživačkom centru, tri godine su uzgajali 39 sorti od kojih su neke bile stare čak 230 godina, a za potrebe analize, podijelili su ih u tri grupe, 9 njih koje su bile iz razdoblja od 1790. - 1916., 13 sorti koje potiču od 1935. - 1972. te 17 njih koje su uzgajane od 1980. - 2012. godine. 

Nakon mljevenja zrna u bijelo brašno, istraživači su otkrili kako se sadržaj prehrambenih vlakana u posljednjim sortama neprestano povećava, a ova najnovija sorta sadrži za oko trećinu veću koncentraciju glavne komponente vlakana, polisaharida ćelijskog zida, arabinoksilana

Takođe, tim je otkrio da je i koncentracija betaina, aminokiseline koja je korisna u prevenciji i liječenju kardiovaskularni bolesti isto povećana, dok se nivo asparagina, aminokiseline koja se nakon pečenja može pretvoriti u akrilamid, koji uzrokuje rak, smanjio.

Količina određenih šećera, uključujući saharozu, maltozu i fruktozu, takođe su se povećale kod novijih pšenica.  

Uticaj vremena i okoliša

"Ljudi koji su na dijeti većinom ne jedu hljeb, pogotovo od ove vrste brašna, a tako gube korisna vlakna. Kada bi znali koliko ih zapravo pšenica sadrži, vjerujem da bi se predomislili", rekla je Alison. 

Povećanje betaina može biti korisno i za zdravlje. Modificirana aminokiselina ključna je u nekoliko metaboličkih puteva i otkriveno je da pomaže u zaštiti unutarnjih organa i poboljšanju zdravlja srca.

Iz tima su poručili kako ne bi trebali za "lošiji" kvalitet brašna optuživati samo novije sorte pšenice, sugerišući kako vremenski i okolišni uslovi kao što su kiša i suša takođe utiču na prehrambeni kvalitet. "Postoji snažan uticaj okoliša na sastav zrna, što se mora uzeti u obzir pri upoređivanju žitarica koje se uzgajaju u različito vrijeme ili na različitim mjestima", zaključuju.