Koliko su kvalitetni sniženi proizvodi u BiH i kako prodavači dovode kupce u zabludu

.
Jesenji i zimski period sa sobom tradicionalno nosi i sniženja u Bosni i Hercegovini, a akcijske cijene odjeće, obuće, bijele tehnike, ali i u pojedinim slučajevima hrane posebno su specifični u vremenu inflacije. Loša zakonska rješenja ne idu na ruku kupcima, koji bivaju oštećeni, dok trgovci zadovoljno trljaju rukama.

U vrijeme značajnih stopa inflacije, kada se posebno bilježi vrtoglavi rast cijena životnih namirnica, a koji ne prati povećanje ličnih dohodaka, građani nešto manje razmišljaju o kupovini odjeće i obuće u sezonskim periodima, kao i kućanskih aparata. Shodno zalihama koje se nalaze na rafama, vlasnici se odlučuju na aktiviranje sniženja.

Da li je BiH postala “smetljište” odjeće i obuće?

“Mi trenutno imamo naoko dobar izbor odjevnih predmeta koji su sa neshvatljivo niskim cijenama kroz sniženja koja idu od 20 do 70 posto. Potrošači se vrlo često pitaju zbog čega je to tako, da li je ta roba kvalitetna, šta se to kod nas prodaje te da li smo postali smetljište obuće i odjeće. Cijena tih odjevnih predmeta je određena kvalitetnom, što znači da niska cijena nosi sa sobom i nizak kvalitet, odnosno loše materijale i izradu”, kaže za Klix.ba predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača BiH Gordana Bulić.

Bulić navodi i da odjevni predmeti prilično niske cijene uglavnom dolaze kao uvoz iz istočnih zemalja u kojima se bilježi prilično jeftina radna snaga, odnosno cjelokupan proizvodni proces je niskog koštanja. U aktuelnom vremenu, naša sagovornica savjetuje da se svaka kupovina obavlja racionalno.

“Te robe uglavnom podliježu modnim efektima te se prodaju u određenoj sezoni i već iduće godine praktično ih je nemoguće prodati jer izlaze iz trendova, opterećujući cjelokupno tržište. Kada se potrošač odlučuje na kupovinu, veoma je važno da bude oprezan jer jednostavno kada uđete u određeni tržni centar koji visoko kotira i ima markiranu robu, vi budete iznenađeni veoma niskim cijenama te umjesto jednog kupimo tri ili četiri odjevna predmeta”, dodaje Bulić.

Aktuelna sniženja odnose se i na kućanske aparate, a cijene onih koji su visoko rangirani po kvalitetu i dalje odskaču od bh. standarda. S druge strane, postoje brendovi koji su domaćem stanovništvu prilično nepoznati, a karakteristični su po primamljivom dizajnu, ali lošijem kvalitetu.

“Naizgled sve prilično dobro funkcionira jer je uglavnom riječ o savremenoj elektronici, no ti uređaji su jeftini i svakako su znatno lošijeg kvaliteta. Vrlo često se dešava da se na tim aparatima nedugo nakon kupovine dešavaju kvarovi, a ugovoreni servisni centri su nerijetko izvan mjesta u kojem živimo”, nastavlja sagovornica portala Klix.ba.

Loš zakon šteti kupcima

Također, Zakonom o zaštiti potrošača nije dobro definirano servisiranje i obezbjeđenje rezervnih dijelova u ili izvan garantnog roka te se često dešava da se na popravak uređaja čeka prilično dugo.

“Potrošačima se dešava da na servisiranje usisivača, mašine za veš, šporeta, frižidera ili televizora čekaju po 45 ili 60 dana, što im je neprihvatljivo. Šta da porodica radi bez tih uređaja prilično dug vremenski period? U svemu tome se dešava i da kupuju odmah nove uređaje, čime bivaju oštećeni. To je neprihvatljivo, ali nije precizno definirano u zakonu te dolazi do zloupotreba. Naime, trgovac uvijek pokušava zaobići servisiranje, prebacujući odgovornost na proizvođača ili da vi kao korisnik niste dobro rukovali uređajem, pročitali uputstvo i slično”, dodaje Bulić.

Nerijetko se dešava i to da su sadržaji garantnih listova potpuno nelogični te u kontekstu frižidera besplatni popravak je moguć za mnoge segmente uređaja, ali ne i motora koji je glavni pokretač rashladnog uređaja.

“Zbog toga se potrošačima savjetuje da pažljivo pročitaju garanciju, odnosno na to na šta se ona odnosi, gdje je lociran nadležni servis i kolika je dužina roka. Ukoliko mogu, poželjno je da uvijek izaberu brend za koji znaju da je kvalitetan, kako se ne bi upuštali u eksperimentiranje. Bez obzira što to izgleda jeftinije, dešava se da nas na kraju znatno više košta i to u vrlo kratkom periodu nakon kupovine”, kaže nam Bulić.

Direktna prevara kupaca

Posebno u periodu inflacije na policama bh. marketa učestala su sniženja cijena prehrambenih proizvoda, kao i razne promjene gramaže, koje Bulić ocjenjuje kao glavnim trgovačkim trikom. Upravo na to su ukazivali i potrošači koji su se žalili.

“Jedan od trikova u maloprodaji prehrambene robe je snižavanje gramaže proizvoda, bez njihovog isticanja uz zadržavanje skoro iste cijene, bez obzira da li je u pitanju čokolada od 100 ili 90 grama, jestivo ulje od litre ili 800 mililitara te riža od kilogram ili 800 grama. To je čisto dovođenje potrošača u zabludu i prevara jer vi mislite da ste kupili čokoladu od 100 grama, ali kada malo bolje pogledate vidite da je ona ustvari za 20 grama manja. To je u ruci teško ocijeniti, posebno ukoliko uzimate više komada”, priča nam Bulić.

U kontekstu kaznene politike Bulić ističe da se ovdje teško može nešto učiniti jer se sve dešava u okviru zakona, međutim, jedno rješenje se može nametnuti kao adekvatno.

“Proizvođač je napisao stvarnu težinu, ali, to je ipak svjesno dovođenje u zabludu. Međutim, ovdje se može učiniti to da se, naprimjer izvorna čokolada od 100 grama nijansira crvenom, ljubičastom ili zelenom bojom, a da one sa manjom težinom budu u svijetlijem tonu. To bi potrošaču olakšalo jer bi vizualno vidio šta kupuje. Iako smo nekoliko puta napominjali ovo, naše inspekcije se na to nikada nisu pozvale”, dodaje Bulić.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača BiH građanima na kraju potcrtavaju da ne kupuju ono što im nije neophodno, zatim da posebno obrate pažnju na cijene i gramažu proizvoda, ali i da sve neregularnosti prijave nadležnim inspekcijama, uz obavezno uzimanje računa za kupljene proizvode.